12. 12. 2016. | Dobra praksa iz EU

Bicikli preuzimaju Kopenhagen: prvi put brojniji od automobila

Prvi put u Kopenhagenu broj bicikla je premašio broj automobila. No Kopenhagen do toga nije došao slučajno, već donošenjem plana održivosti i visokim ulaganjima u biciklističku infrastrukturu.

Senzori za bicikle u Kopenhagenu zabilježili su ovaj mjesec novi rekord: broj bicikla u središtu grada u ovom trenutku premašuje broj automobila. Prošle godine, broj bicikla u dnevnom prometu narastao je na 35.080, čime je broj bicikla u središtu grada dosegnuo brojku od 265.700, u usporedbi s automobilima, kojih je 252.600.

Gradska uprava Kopenhagena ručna mjerenja prometa provodi na brojnim mjestima u gradu još od 1970. godine, kad je broj automobila iznosio 351.133, a bicikla 100.071. 2009. godine, grad je postavio prvi električni brojač bicikla pored gradske vijećnice. Danas je po gradu raspoređeno 20 brojača koji prate promet.

Napori Kopenhagena da se stvori biciklistički grad isplatili su se: biciklistički promet porastao je za 68% u posljednjih 20 godina. Tome su najviše pridonijeli snažna politička volja, prije svega prethodnog gradonačelnika Kopenhagena Ritta Bjerregaarda, koji je bio istinski posvećen biciklima, kao i novi fokus na urbanizmu i novom planu održivosti, tvrdi Klaus Bondam, akutualni predsjednik Danske biciklističke federacije, a nekadašnji tehnički i okolišni gradonačelnik Kopenhagena.

Od 2005. godine, bilijun danskih kruna uloženo je u biciklističku infrastrukturu, od novih bicikla do pješačkih mostova poput Cykelslangena ili nedavno otvorenog mosta Kissing. „Bicikliranje je od nečeg svakodnevnog postalo samom jezgrom gradskog identiteta“, kaže Bondam.

Za Mortena Kabella, trenutnog gradonačelnika zaduženog za tehnička i okolišna pitanja, ostvarenje „grada bicikla“  cilj je koji neprekidno raste i razvija se. Ideja je da 50% svih vožnji širim dijelom grada do 2025. budu biciklističke. S obzirom na to da je trenutni postotak 41%, taj cilj i ne čini se toliko visokim.

No on vjeruje da će ta brojka opasti kada se 2019. godine otvore proširenja podzemne željeznice. „Nema sumnje da će podzemna željeznica ponešto smanjiti biciklistički promet; no meni je važno samo to da je prometni sustav zelen. Dok god je bez fosilnih goriva te se smanjuju gužve i onečišćenje zraka, po meni je to u redu.“

U protekloj godini, biciklistički promet povećao se za 15%, a promet vozilima pao za 1%. U međuvremenu, populacija Kopenhagena u konstantnom je porastu, s predviđanjima da će u sljedećih 15 godina porasti od 600.000 na 715.000 ljudi.  „Ljudi shvaćaju da je bicikl najbrže sredstvo kretanja gradom“, kaže Kabell.

Kabell vjeruje da izazov leži u izgradnji infrastrukture koja bi držala korak s rastućim brojem stanovnika; zajedno s ekspanzijom podzemne željeznice, njegov odjel radi na tome da se poveća kapacitet i djelotvornost biciklističke mreže. Prošlog mjeseca, stanovnici Kopnehagena pozvani su da identificiraju područja u kojima su biciklističke staze deficitarne, preuske ili iznimno zagušene.  U samo 12 dana više od 10.000 ljudi podijelilo je svoju perspektivu putem online karte. I dok su mnogi prijedlozi, poput poboljšanja vremena signala, bili očekivani, neki su predstavljali iznenađenje: glavne rute, poput  Nørrebrogade, koja je jedna od najširih i najprometnijih staza na svijetu, proglašene su „preuskima“.

Ovi će se podaci koristiti kako bi se razvio Plan prioritetnih biciklističkih staza za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kojim će se ustanoviti gdje je najpotrebnije graditi, proširiti ili optimizirati raskrižja. Zatim će se na temelju njega predložiti izmjene na godišnjim pregovorima o proračunu.

Za mnoge gradove, dosezanje postignuća Kopnhagena nedostižan je san. Kao što je rekao jedan korisnik Twittera: „Činjenica da je  Nørrebrogade prograšena preuskom uspjeh je međunarodnih dimenzija.“ Kabell ipak misli da to može uspjeti svakome. „Nije to stvar naših gena ili naše vode…Ono što smo pokazali ostatku svijeta jest da ako izgradite zaštićenu infrastrukturu, ljudi će početi voziti bicikle.“

U Londonu, brojke pokazuju smanjenje raskoraka između korištenja bicikla i automobila. Podaci s Transport for London pokazuju kako bi broj ljudi koji putuju na posao za vijeme „špice“ mogao uskoro premašiti broj vozila na ulicama.

Broj automobila koji ulaze u grad u vrijeme jutarnje špice smanjio se s 86.000 na 64.000 u razdoblju između 2004. i 2014. godine, dok je broj bicikla porastao s 14.000 na 36.000. To su dva automobila na svaki bicikl – a ako se trendovi nastave, više ljudi će biciklirati nego voziti u središnjem Londonu tijekom jutarnje špice u 2019. godini. No londonska biciklistička infrastruktura treba uhvatiti korak s tim trendovima.

U susjednoj Nizozemskoj već dosežu točku u kojoj biciklistički promet prestiže automobilski. U Amsterdamu, 48% svih putovanja u gradski centar čine ona biciklom, dok se u centru Groningena, bicikli koriste za 61% svih putovanja.

No ne idu svi gradovi tim smjerom. U Pekingu, korištenje bicikla palo je s 60% na 15% između 1986. i 2010. godine, dok je visoki status koji se pripisuje posjedovanju automobila više nego učetverostručio vlasništva vozila u posljednjih 16 godina. No Kabell kaže da čelnici mega gradova Kine počinju razumijevati stvari kad posjete Kopenhagen, i da čine napore u smjeru poboljšanja biciklističke infrastrukture i shema za iznajmljivanje bicikala.

Sljedeći korak za Kabella je ponuditi dobre alternative automobilu. „Ne možete jednostavno zabraniti automobile i to je to…Upravo zbog toga širimo podzemnu željeznicu i investiramo u biciklističku infrastrukturu. Dajte ljudima opcije i na taj način postepeno oduzmite prostor automobilima i dajte ga biciklima.“

Ujedno, to je i jeftinije: posljednjih 12 mjeseci biciklističkih investicija iznose tek polovicu iznosa jedne prometnice za vozila na sjeveru grada.

Izvor: https://www.theguardian.com/cities/2016/nov/30/cycling-revolution-bikes-outnumber-cars-first-time-copenhagen-denmark

Povratak