5. 3. 2018. | Sastanci mreže

Okrugli stol "Planiranje održive urbane mobilnosti"

Nakon skupštine Mreže, 23. veljače / februara 2018. u Kruševcu je održan okrugli stol posvećen planiranju održive urbane mobilnosti na kojem su predstavljeni primjeri i izazovi SUMP-ova iz Ljubljane, Malmő-a i Kruševca te hrvatski i slovenski primjeri sustava javnih bicikala - Nextbike i BicikeLJ.

Zanimljivo uvodno izlaganje na temu “Što je Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i koje novosti donosi u planiranju” održao je Vlado Babić iz Grada Ljubljane. Istaknuo je kako je SUMP najpromišljeniji način da se u prometu aktivno utječe na izazove i budući razvoj, smanji zagađenje okoliša, ublaže klimatske promjene te utječe na bolju kvalitetu života i zdravlje ljudi. Planovi održive urbane mobilnosti jedinstvena su prilika za uključivanje javnosti u jedno od područja upravljanja njihovim lokalnim zajednicama, smatra Babić. Donošenjem SUMP-a, veća je vjerojatnost da će se postići željeno stanje kvalitete življenja stanovnika gradova. Nakon prezentacije sudionicima je prikazan ODRAZ-ov film “Dijalogom do bolje mobilnosti u gradskim kvartovima”.

U nastavku, predstavnici Ljubljane (Slovenija) i Malmőa (Švedska) predstavili su primjere i izazove SUMP-ova iz svojih gradova, a Kruševac je predstavio nedavno usvojen Plan održive urbane mobilnosti 2017.-2030., prvi takav dokument u Srbiji.

Inspirativno izlaganje  “Trajno održiva mobilnost – upravljanje promenama” održao je prof. Janez Koželj, zamjenik gradonačelnika Grada Ljubljane, koji smatra kako je u izradu SUMP-a vrlo važno uključiti javnost, jer stanovnici nekog naselja najbolje znaju što je dobro za njihov kvart. Polazišta moraju biti jednostavna i njih se treba pridržavati. Prema Koželju, najveća bi zadaća trebala biti povezivanje urbanističkog i prometnog planiranja, što su danas još uvijek dva odvojena procesa. “Ciljevi prometne politike trebaju biti mjerljivi. Promjena mišljenja naša je trajna zadaća”, smatra Koželj. Treba mijenjati prioritete, pri čemu su biciklističke staze prvi zadatak u gradu. Istaknuo je kako je vrlo važno izraditi prometne nacrte, što vrlo često izostaje u SUMP-ovima. Glavna poruka ljubljanskih iskustava je da treba početi odmah od malih stvari, pri čemu je izravno komuniciranje s javnošću vrlo važno. Jednom kada proces krene, više nema natrag, naglasio je Koželj. Tek stvaranjem preduvjeta doći će do oslobađanja javnog prostora. Ljudima treba ponuditi alternativu koja je bolja za njihovo zdravlje, kvalitetu života, ekonomiju kućanstva, okoliš i sl.

Milan Obradović, stručnjak na programu “Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU-faza II.” i bivši zamjenik gradonačelnika Grada Malmőa predstavio je kako je grad Malmő krenuo raditi na tome da bude najodrživiji grad na svijetu te u vrlo zanimljivoj prezentaciji opisao njegov put od industrijskog do grada znanja. Pješačenje, vožnja biciklom i javni prijevoz prvi su izbor za sve koji rade, žive ili posjećuju Malmö. Ovi načini putovanja zajedno s učinkovitim i ekološkim javnim prijevozom temelj su prometnog sustava koji je dizajniran za grad i ljude, istaknuo je u svom izlaganju Obradović. Ukupno je 40 milijuna eura investirano u sedam godina za provedbu mekih i infrastrukturnih mjera – od jačanja imidža grada Malmőa kao biciklističkog grada, održavanja operativnih mjera, sveobuhvatnih i manjih infrastrukturnih mjera te mjera za poboljšanje parkiranja. Sudionicima okruglog stola poručio je kako je za uspjeh potrebno postaviti visoke i dugoročne ciljeve, umrežavati se i učiti iz primjera dobre i loše prakse te nastojati što više educirati svoje građane i političare.

Jelena Nikolić iz Grada Kruševca predstavila je Plan održive urbane mobilnosti Grada Kruševca, prvi takav dokument izrađen u Srbiji. Nepostojanje odgovarajućeg zakonskog okvira prvi je izazov s kojim su se susreli pri njegovoj izradi te im je umrežavanje putem mreže CIVINET te učenje iz primjera dobre prakse i sudjelovanje u EU projektima uvelike pomoglo u njegovoj izradi.

Kao jedan od primjera održive mobilnosti u kontekstu pametnih gradova, Krešimir Dvorski iz Sustava javnih bicikala d.o.o. iz Zagreba predstavio je Nextbike, prvi i najveći sustav javnih bicikala u regiji. Nextbike u Hrvatskoj ima registrirano više od 22.000, a u BiH više od 7.000 korisnika, kazao je Dvorski te najavio širenje sustava javnih bicikala u travnju ove godine na području grada Banja Luke.

Matic Sopotnik iz Grada Ljubljane predstavio je ljubljanski sustav javnih bicikala BicikeLJ, koji postoji od 2011. godine te u ponudi trenutno ima 58 stanica i 580 bicikala. Sustav je integriran s jedinstvenom gradskom karticom Urbana, putem koje je omogućeno plaćanje usluga prijevoza u gradskim i prigradskim autobusima i vlaku, naplata parkiranja na javnim parkiralištima i garažama, korištenje električnih automobila koji su dostupni u floti Ljubljanskog putničkog prijevoza te posjet muzejima, sportskim i kulturnim događanjima. Prema anketi koju je Grad Ljubljana proveo 2015. godine, 96% Ljubljančana smatra kako je projekt sustava javnih bicikala pozitivan ili vrlo pozitivan, čak 40% Ljubljančana koristilo je uslugu BicikeLJ, što je porast u odnosu na 2012. godinu kada je sustav koristilo 12%.

Glavni naglasci okruglog stola su kako je potrebna promjena ponašanja, pristupačan javni prijevoz i kvalitetna biciklistička infrastruktura te da gradovi moraju imati viziju, kao što to pokazuju primjeri  Ljubljane i Malmőa. Osim toga, gradovi bi u izradu planova trebali uključiti predstavnike znanstvenih institucija.

* Fotogalerija s događanja dostupna je OVDJE.

/// Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

Povratak