11. 6. 2018. | Dejavnosti mreže

U Banjoj Luci uspješno održan okrugli stol o planiranju održive mobilnosti

U organizaciji mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE i Grada Banja Luke 29. svibnja / maja 2018. održan je vrlo posjećen okrugli stol na temu planiranja održive urbane mobilnosti na kojem je sudjelovalo preko 60 sudionika iz Bosne i Hercegovine i regije - predstavnici gradova, fakulteta, ministarstava, udruga te javnih i privatnih tvrtki koje se bave prometnim planiranjem i mobilnošću. Razgovaralo se o tome što je plan održive mobilnosti i koje novosti donosi u planiranju, prikazani su primjeri održive mobilnosti iz Ljubljane i Banja Luke te planovi GIZ-a u području održive mobilnosti za područje Jugoistočne Europe. Sudionicima su predstavljene aktivnosti koje se u sklopu Europskog tjedna mobilnosti provode na području BiH i Slovenije te nedavno uspostavljen sustav javnih bicikala BL bike.

Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke, rekao je kako Grad Banja Luka u ovom trenutku radi na nekoliko strateških dokumenata u kojima su u velikoj mjeri zastupljena pitanja prometa i mobilnosti. Cilj je da grad Banja Luka bude otvoren i prijateljski grad – kao regionalni centar, grad povoljnog i poslovnog kruženja te pametan i zeleni grad. Do kraja godine je najavio i donošenje prvog akcijskoj plana Grada Banja Luke kao zelenog grada. Također, informirao je sudionike kako je Grad Banja Luka u fazi kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2024.

Bavimo se mobilnošću, prijenosom dobrih praksi, održivim razvojem i svim onim segmentima koji podrazumijevaju napore da naše gradove učinimo boljim mjestima za život i rad, istaknuo je u svom obraćanju sudionicima, koordinator mreže CIVINET-a Srđan Škunca.

Nakon uvodnih pozdrava, predstavnici iz Slovenije prezentirali su svoja iskustva planiranja održive mobilnosti te predstavili primjer  Ljubljane koja je zahvaljujući brojnim provedenim projektima u području održive mobilnosti proglašena 2016. Zelenom prijestolnicom Europe.

Uvodno izlaganje na temu “Što je Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i koje novosti donosi u planiranju” održao je Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije. U svojoj je prezentaciji istaknuo kako je SUMP kao novi pristup planiranja prometa u gradovima kompleksan proces koji se ne bavi samo prometom već i kvalitetom života u gradovima. Pokazalo se kako gradovi koji zauzimaju najviše mjesto po kvaliteti života (Mercer) imaju najbolje riješen javni promet. Prema najnovijim podacima, čak  40% domaćinstava u Beču ne posjeduje osobne automobile, istaknuo je. Spomenuo je i grad Munchen koji je udvostručio broj biciklista u posljednjih nekoliko godina te posjeduje vrhunski sustav željeznice.  Zaključio je kako se najbolje živi u gradovima koji imaju uspostavljen kvalitetan cjelokupni gradski promet. Mobilnost nije područje planiranja za sebe, već njegovom primjenom dolazi do poboljšanja kvalitete života svih građana.

Zatim je slijedilo izlaganje pod nazivom “Trajno održiva mobilnost – upravljanje promenama”  prof. Janeza Koželja, zamjenika gradonačelnika Grada Ljubljane.  Planiranje prometa u gradu ima za cilj smanjenje prometa u gradu, osobito upotrebe osobnih automobila, što dalje dovodi do promjene prema održivom gradu. Povećanjem intenziteta raskršća, širenjem i izgradnjom cesta, automobilski promet se povećava, smatra Koželj. Ljudi ne voze automobile u gradu u kojem nema raspoloživih i jeftinih parkirnih mjesta. Vožnja biciklima i vozilima javnog prijevoza ne bi se trebala smatrati dopunom, već zamjenom za vožnju automobilom, ističe Koželj.

Prije ograničavanja pristupa osobnim vozilima u centar grada, važno je postepeno osiguravati odgovarajuće uvjete (primjerice širenje pješačke zone) i alternativne oblike mobilnosti. U planiranje održivog prometa u gradovima nužno je uključivati stručnjake različitih disciplina, organizacije civilnog društva te lokalnu zajednicu. Istaknuo je kako je stvaranje partnerstava vrlo bitna stavka u cijelom procesu, pri čemu je najbolje dovesti neki primjer dobre prakse izvana.  Kao primjer je naveo rekonstrukciju nekad najprometnije ljubljanske prometnice Slovenske ulice, čiji je proces preobrazbe trajao 10 godina.

Vlado Babić iz Grada Ljubljane predstavio je što je sve doprinijelo zelenom identitetu grada Ljubljane i tituli Zelene prijestolnice Europe 2016. Između ostalog, učinkovit sustav javnog bicikla, sve suvremeniji javni promet, električni “car-sharing” te dijeljeni prostor (“shared-space”) na središnjoj ljubljanskoj prometnici, Slovenskoj ulici. Ljubljana je predano posljednjih godina radila na transformaciji degradiranih površina u zelene oaze te uspostavljanju ekološke zone u centru grada. Zelene površine čine čak 3/4 površine grada (542 m2 zelenih površina po stanovniku), Ljubljana ima četiri velika pejzažna parka koji čine 13,8% površine grada, a na šume otpada visokih 46%. Status zaštićene prirode ima čak 20% grada.

U nastavku okruglog stola upoznati smo s aktivnostima i projektima koji se provode na području Banja Luke i BiH. Slaviša Sandić, načelnik Odjeljenja za gradski saobraćaj i puteve Grada Banja Luke predstavio je što trenutno grad radi u području održive mobilnosti.  U travnju 2018. godine u gradu je uveden sustav javnih bicikala BL bike, koji raspolaže s 30 bicikala i četiri terminala te ima registrirano 714 korisnika. Predstavio je i sustav javnog prijevoza BL bus te projekte uređenja pješačke zone, uvođenje šest punjača za električna vozila na dvije lokacije te nulte zone parkiranja. Plan Grada Banja Luke je da u sljedećih dvije godine provede niz projekata u području prometa, od rekonstrukcije pješačke zone od Palate Predsjednika do Narodnog pozorišta, preko uvođenja dvije nove lokacije za sustav javnih bicikala BL bike, rekonstrukcije postojećih i izgradnju novih biciklističkih i pješačkih staza, uvođenje turističkog vlaka za rekreativnu zonu Banj brdo do izgradnje pametnih autobusnih stanica te uvođenje sustava za prikazivanje zauzetosti parking mjesta.

Izlaganjem “Gradovi Jugoistočne Europe zajedno za održiv i energetski efikasan transport”  Dubravka Bošnjak predstavila je planove GIZ-a u području održive mobilnosti za područje Jugoistočne Europe. Cilj je uspostava Regionalne mreže u partnerskim državama JIE koje će doprinijeti razvoju kapaciteta za izgradnju energetski efikasne, klimatski prihvatljive urbane mobilnosti.

Tihomir Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu i nacionalni koordinator za Europski tjedan mobilnosti u BiH predstavio je ovu europsku inicijativu, a Aljaž Plevnik provođenje ETM-a u Sloveniji.

Posljednje izlaganje “Sistemi javnih bicikala  u urbanim sredinama” održao je Ahmed Ćerimović iz Nextbike BiH. Sustavi javnih bicikala danas postoje u više od 900 gradova u svijetu i broje preko 2 milijuna bicikala, rekao je Ćerimović. Na području BiH sustav javnih bicikala Nextbike do sada je uspostavljen u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. U svom se izlaganju osvrnuo i na dockless sustave i  problem  poznat pod pojmom “bike sharing bubble“. Naime, usluga dijeljenja bicikala u Kini vrlo je rasprostranjena, no dovela je i do nekih negativnih posljedica. U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta aplikacijom na pametnom telefonom velik broj ljudi izmjenjuje bicikle po cijeni od samo jednog juana (oko jedne kune), što je dovelo do toga da korisnici ostavljaju bicikle gdje im padne na pamet. U budućnosti se očekuje daljnji rast industrije te povećanje broja bicikala i bike share sustava, veći broj električnih bicikala te integracija javnih bicikala s drugim oblicima javnog prijevoza, sve to podržano mobilnim aplikacijama, zaključuje Ćerimović.

Prezentacije s okruglog stola preuzmite OVDJE.
Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

Slika: banjaluka.net

Povratak