7. 9. 2022. | Dobra praksa iz EU

Lokalno upravljanje mikromobilnošću – primjer iz Pariza

Ova studija slučaja bavi se novom ulogom lokalnih vlasti u planiranju i upravljanju novim uslugama mobilnosti, uz istodobnu preobrazbu prometnih sustava. Studija prikazuje kako je grad Pariz poduzeo mjere u vezi s "free floating" sustavom e-romobila, pokretanjem Kodeksa dobrog ponašanja, dok se čekalo na usvajanje novog nacionalnog pravnog okvira.

U 2019. putovanja e-romobilima činila su između 0,8% i 1,9% lokalnih putovanja u Parizu. Grad je odlučio djelovati i uvesti posebne mjere za nadzor tih novih praksi – uglavnom kako bi se olakšali odnosi između različitih korisnika mikromobilnosti i zaštitili najugroženiji ljudi u nedostatku zakonskog okvira.

Gotovo 18 mjeseci postojao je pravni vakuum u vezi s tretmanom e-romobila, budući da se na njih nije odnosio Zakonik o autocestama, a nacionalni Zakon o mobilnosti (LOM) čekao je odobrenje francuske vlade.

Stoga je Grad odlučio osnovati radnu skupinu za sve dionike e-romobila, pozivajući operatere e-romobila da do kraja svibnja 2019. potpišu Kodeks dobrog ponašanja. Svaki novi operater e-romobila u gradu bio bi integriran u ovu grupu i pozvan da se pridruži Kodeksu dobrog ponašanja, koji se odnosi na najam e-romobila u javnim prostorima, ali i na razmjenu podataka.

Kodeks dobrog ponašanja pružio je vodeća načela i otvorio put dobroj javno-privatnoj suradnji. Operatori se potiču da rade na strategiji kojom se poštuju drugi korisnici, a glavni aspekti Kodeksa obuhvaćaju:

• Pravila parkiranja i vožnje
• Obveze operatora u pogledu sigurnosti i zaštite
• Poštovanje drugih korisnika, posebno osoba s invaliditetom
• Odnos s gradskim vlastima
• Korištenje e-romobila u skladu s prioritetima održivosti grada.

Grad je naglasio potrebu osiguravanja sigurnosti i udobnosti pješaka (kao i izbjegavanja nereda na pješačkim stazama).

Parkiranje e-romobila u međuvremenu je regulirano općinskim zakonom objavljenim u srpnju 2019. godine, koji zabranjuje parkiranje na pješačkim stazama i na pješačkim površinama. Ovom uredbom uvedene su novčane kazne za korisnike od strane komunalnih redara i uklanjanje loše parkiranih romobila. U ljeto 2019. godine grad je počeo stvarati mrežu od 2.500 specifičnih zona za parkiranje e-romobila, čime je Pariz postao vodeći primjer lokalne uprave i javno-privatne suradnje.

Ako se dobro reguliraju i integriraju u politiku i ciljeve gradske mobilnosti, nove usluge mobilnosti kao što su e-romobili mogu nadopuniti tradicionalnu ponudu prijevoza i pružiti rješenje tzv. „prve/posljednje milje“, pri čemu su javni prijevoz i aktivna putovanja okosnica prometnog sustava.

Kontekst

Gradovi su posljednjih godina doživjeli prometnu transformaciju, uključujući uvođenje e-romobila, koji su danas raspoređeni u mnogim europskim gradovima. To je sa sobom donijelo nove izazove, posebno operativna pitanja koja se odnose na sigurnost, korištenje javnih prostora i upravljanje prometom za lokalne i regionalne vlasti, urbaniste i nacionalne donositelje odluka. Kao rezultat toga, neke su zemlje odlučile prilagoditi svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi se u obzir uzeli sigurnosni problemi, infrastruktura, ulični nered itd.

Prvi val tzv. free floating sustava e-romobila (romobila koji su se mogli unajmiti bez rezervacije, a pokupiti i iskrcati gdje god) iznenadio je europske gradove i imao ometajući učinak zbog nedostatka suradnje između operatera i samih gradova. Raspoređivanje flota e-romobila dogodilo se gotovo preko noći i bez prethodnog dogovora s lokalnim vlastima ili integracije s gradskim strategijama na lokalnoj razini. E-romobili su pretrpavali urbani prostor i predstavljali su sigurnosni rizik za pješake.

Za neke gradove ti su negativni vanjski učinci doveli do potrebe za regulacijom. Postoje različiti regulatorni modeli, kao što su: hands-off pristup; pružanje regulatornih temeljnih pravila; zahtijevanje operativnih dozvola/dozvola; ugovore o koncesijama; piloti / demonstracije; zabrana ili nedopuštanje operacija itd.

Pariški kontekst postao je 2018. povoljan za slobodno plutajuće e-romobile, a to je uključivalo:

• prisutnost konsolidirane, pouzdane i guste ponude javnog prijevoza;
• povećanje biciklističke infrastrukture;
• nepostojanje nacionalnog pravnog okvira do kraja 2019. (zbog kašnjenja u donošenju novog Zakona o mobilnosti (LOM);
• političku volju za prihvaćanjem i podupiranjem novih oblika zajedničke meke mobilnosti;
• stanovništvo spremno odlučiti se za zajedničke načine prijevoza i spremno platiti kartu (između 3 i 4 EUR).

Početkom 2019. godine diljem grada uvedeno je više od 15.000 e-romobila koji su ponudili alternativu za kratka putovanja.

Zbog zakašnjelog odgovora između pojave tih novih usluga i razvoja regulatornog okvira Pariz je morao riješiti utvrđena pitanja usredotočujući se najprije na dijalog s operatorima.

 

U akciji

U 2017. godini tisuće bicikala za iznajmljivanje bez stanica bilo je razbacano po cijelom gradu Parizu, što je iznenadilo gradske dužnosnike. Stotine bicikala su vandalizirane ili ukradene, a većina operatera naknadno je napustila tržište. Grad Pariz odgovorio je izradom Kodeksa dobrog ponašanja za iznajmljivanje bicikala i za mopede. Kako bi spriječio da se povijest ponovi, u lipnju 2018. kada je u glavni grad stigao prvi operater free floating električnih romobila (Lime), Grad je osnovao radnu skupinu s operaterima e-romobila. Postupno su novi operateri e-romobila koji su stigli u grad integrirani u ovu skupinu kako bi radili na razvoju Kodeksa dobrog ponašanja za iznajmljivanje e-romobila u javnim prostorima i za razmjenu podataka (nastavak Kodeksa dobrog ponašanja za iznajmljivanje bicikala i mopeda). Kodeks je uključivao precizna pravila, kako je namijenilo tijelo grada Pariza i smatra se prekretnicom u području regulacije e-romobila. Svi subjekti raspoređeni u Parizu potpisali su Kodeks u svibnju 2019.

 

Paralelno:

• Pariško vijeće u travnju 2019. raspravljalo je o uspostavi naknade za sve operatore koji slobodno plutaju, uključujući romobile (od 50 do 65 EUR po romobilu, ovisno o veličini raspoređenog voznog parka).
• Gradonačelnik Pariza pozvao je u lipnju 2019. operatere e-romobila da poduzmu niz mjera kako bi:
  • ograničiti njihovu brzinu na 20 km/h i 8 km/h u pješačkim područjima,
  • zamrznuti broj e-romobila dostupnih u Parizu,
  • i, ako je moguće, smanjiti broj dok vlada ne pojasni pravni okvir.
• Dana 30. srpnja 2019. godine objavljen je općinski zakon koji se odnosio na parkiranje e-romobila, radi zabrane parkiranja na pješačkim i pješačkim površinama, uz novčane kazne za korisnike od strane komunalnih redara. E-romobili su ovlašteni za parkiranje na plaćenim parkirnim mjestima koja koriste automobili i prostori posvećeni motoriziranim dvokotačima na cesti.

 

Rezultati

Uspjeh Pariškog kodeksa dobrog ponašanja bio je moguć zahvaljujući duhu suradnje javnog i privatnog sektora, ali ponajviše zbog snažnog političkog vodstva.

Neki od ključnih rezultata istaknuti su u nastavku:

• Brzo uvođenje Kodeksa dobrog ponašanja pomoglo je Parizu da smanji negativne vanjske učinke i maksimizira potencijal e-romobila.
• Kodeks dobrog ponašanja predstavljao je korak prema izgradnji boljih odnosa s operaterima. Dobio je ogromnu podršku operatera, koji su se jednoglasno pretplatili na nju.
• Glavni nastavak bio je poziv na podnošenje prijava iz grada Pariza u srpnju 2020. za odabir triju operatora u trajanju od dvije godine. Tri odabrana operatora rasporedila su svoju flotu u rujnu 2020. Uslijedio je drugi poziv na podnošenje prijava, a postupak odabira je u tijeku (kolovoz 2022.).
• Pariško iskustvo pokazalo je moć gradova da promijene određene poslovne prakse u mobilnosti. Nakon uvođenja novih pravila, Grad je zabilježio promjenu poslovnih modela sa strane operatera e-romobila. Subjekti su shvatili i prihvatili da gradovi ne prihvaćaju njihov poslovni model (npr. zlouporaba) te da je suradnja s lokalnim vlastima ključna za uspjeh njihova poslovanja.

 

Izazovi, mogućnosti i prenosivost

Uvođenje Kodeksa dobrog ponašanja bila je nova i izazovna vježba planiranja za grad Pariz. Brzi priljev operatera e-romobila iznenadio je gradske vlasti, a operateri su stigli iz cijelog svijeta.

U isto vrijeme, Pariz je jedinstveni grad s visokom gustoćom naseljenosti (više od 22.000 stanovnika po km2), više od 12 milijuna stanovnika u regiji Ile de France i mnogi turisti. Izrada e-romobila radi za grad brzo je postala prioritet, stoga su gradske vlasti radile na sprječavanju neupravljanog širenja e-romobila.

Grad je razvio skup pravila za operatere. Pomoglo je i snažno političko vodstvo, javnim najavama privremene zabrane e-romobila u slučajevima nepoštivanja Kodeksa dobrog ponašanja. Paralelno s tim, Grad je u 2019. godini osigurao i 2.500 obaveznih parkirnih mjesta za 15.000 e-romobila. Operateri e-romobila moraju opskrbljivati uređaje zelenom energijom i reciklirati stara vozila kako bi poboljšali svoj puni potencijal životnog ciklusa za potporu kružnom gospodarstvu.

Iako je Kodeks dobrog ponašanja uvijek bio dobrovoljna obveza (neobvezujuća), operateri e-romobila shvatili su da je pretplata na njega bila u njihovom najboljem interesu. Pridržavali su se pravila koja je utvrdio grad i slobodno dijelili podatke. To je dovelo do profesionalizacije operacija mikromobilnosti u cijelom sektoru (koje su bile bolje organizirane i manje kaotične), uključujući poboljšanu ponudu novih subjekata, u duhu suradnje.

Za tu uspješnu suradnju bila su potrebna dva ključna izazova:

• pravni vakuum u pogledu parkiranja e-romobila, odnosno uklanjanja e-romobila s javnih prostora u nedostatku nacionalnog prava;
• uravnoteženje privatnih poslovnih interesa s javnim interesima, na primjer pri osiguravanju sigurnosti na cestama.

Kao što je ilustrirao grad Pariz, takve javne politike trebale bi se rješavati lokalno, od slučaja do slučaja. Njima bi se trebao uzeti u obzir lokalni, ali i prigradski kontekst. Danas postoji raširenije stručno znanje o zajedničkom upravljanju mikromobilnošću, što bi moglo pomoći u poboljšanju veza s prigradskim područjima. To je nešto što treba dodatno istražiti, nadovezujući se na lokalnu najbolju praksu.

Izvor: Eltis
Slika: Unsplash