27. 3. 2023. | Javno savjetovanje - Hrvatska

Otvoreno savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027.

Sve veći broj europskih zemalja donosi i provodi nacionalne biciklističke strategije u kojima su precizno zacrtani ciljevi razvoja biciklističkog prometa na nacionalnoj razini te jasno utvrđene aktivnosti za njihovu provedbu. Nacionalnim planom razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027., koje je otvoreno 23. ožujka, Republika Hrvatska će se pridružiti članicama Europske unije koje su takav strateški dokument već donijele. Savjetovanje je otvoreno do 22. travnja 2023.

Nositelj izrade Nacionalnog plana je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s ostalim relevantnim dionicima, a Nacionalni plan izrađen je u skladu s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (RH) i Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nacionalni plan predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim je dan pregled glavnih razvojnih potreba i potencijala biciklističkog prometa u Republici Hrvatskoj te su utvrđeni posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NRS 2030.) i Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. (u daljnjem tekstu: Strategija), uz utvrđenu jasnu poveznicu s proračunom nositelja provedbe.

Izradom Nacionalnog plana je postavljen okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti kojima će se omogućiti ostvarenje punog potencijala sustava individualne mobilnosti temeljene na biciklističkom prometu i time ubrzati prijelaz na čiste nisko-ugljične oblike prometovanja.

Također, Nacionalnim planom predstavljeni su i ključni akti strateškog planiranja na razini Europske unije, kao i na razini drugih država članica, u kojima je stavljen fokus na razvoj biciklističkog prometa te je dan pregled Europskih direktiva, Strateških smjernica, te internacionalnih studija i smjernica, relevantnih za razvoj biciklističkog prometa.

Europska komisija je u prosincu 2020. godine usvojila Strategiju za održivu i pametnu mobilnost s ciljem usmjeravanja europskog prometa prema budućnosti, kojom se planira osigurati visoku dostupnost održivih alternativnih prometnih rješenja, uključujući održivu i zdraviju međugradsku i gradsku mobilnost, radi većeg izbora načina putovanja. Navedenom Strategijom se u svrhu postizanja klimatskih ciljeva do 2030. godine, podržava daljnji razvoj biciklističkog prometa, povećanje udjela javnog prijevoza, pješačenja i vožnje biciklom u načinskoj raspodjeli putovanja radi smanjenja onečišćenja i prometnog preopterećenja uzrokovanih prometom. Strategijom se planira potaknuti rast korištenja aktivnih oblika prometovanja izgradnjom više od 2300 kilometara različite biciklističke infrastrukture u gradovima, dok se u narednom desetljeću taj broj planira udvostručiti na 5000 kilometara.

UNECE i WHO su kroz zajednički program – THE PEP (Paneuropski program za promet, zdravlje i okoliš) organizirali peti sastanak na visokoj razini o prometu, okolišu i zdravlju u Beču (svibanj 2021.). Na sastanku je usvojena Bečka deklaracija kako bi se potaknula transformacija prema čistom, sigurnom, zdravom i uključivom prijevozu i mobilnosti, sa snažnim fokusom na promicanje biciklizma u cijeloj paneuropskoj regiji.

Ministri i predstavnici europskih zemalja usvojili su Paneuropski master plan za promicanje biciklizma, prvu inicijativu takve vrste u regiji. Ključni ciljevi Master plana su udvostručenje biciklizma u regiji do 2030. godine, značajno povećanje bicikliranja i pješačenja, preraspodjela prostora u korist biciklizma i pješačenja, poboljšanje infrastrukture za aktivne oblike prometovanja, povećanje sigurnosti biciklista i pješaka, razvoj nacionalnih politika, strategija i planova za biciklizam i integriranje biciklizma u zdravstvene politike, infrastrukturu i planiranje korištenja zemljišta.

Razvojem sustava individualne mobilnosti temeljene na biciklističkom prometu omogućuje se veći broj oblika prometovanja te smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Navedenim se značajno jača otpornost na krize i postavljaju temelji za održivu i zelenu tranziciju. U skladu s tendencijom daljnjeg prijelaza na čiste nisko ugljične oblike prometovanja te mogućnost ubrzanja tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu, održivom turizmu, unapređenju sustava prostornog uređenja te u konačnici zdravijem, aktivnijem i kvalitetnijem životu građana,

Nacionalni plan podržava strateške ciljeve Europske unije u području zelene i održive mobilnosti te ciljeve strategija u Republici Hrvatskoj u području prometa, turizma, zaštite okoliša, zdravstva i sporta.

Izrada Nacionalnog plana usklađena je sa smjernicama projekta Danube Cycle Plans financiranim iz fondova Europske unije, te sa Pripremom Nacionalnog plana rukovodio je koordinacijski odbor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Prijedlog Nacrta Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027.  izradio je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima.

Javno savjetovanje otvoreno je do 22. travnja 2023. , a svi zainteresirani svoje prijedloge i primjedbe mogu uputiti putem poveznice: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23682

Izvor: esavjetovanja.gov.hr
Slika: Unsplash