19. 2. 2020. | Dobra praksa iz EU

Proširenje pješačke zone u središtu Ljubljane

Ljubljana je danas prepoznata kao jedno od najljepših turističkih mjesta u Europi. Međutim, pozitivna slika grada nije nastala sama od sebe: rezultat je opsežnog procesa promjena koje je Ljubljana ostvarila u posljednjih 12 godina.

Još 2006. godine nagli porast motoriziranog prometa rezultirao je sve većim brojem automobila na ulicama, čak i u samom srcu Ljubljane, preko čuvena tri ljubljanska mosta i na Prešernovom trgu. Kao odgovor na to, grad je 2007. godine usvojio viziju dugoročnog prostornog razvoja Ljubljane do 2025.  godine s ciljem da postane održiv i ugodan grad za život. Dio vizije odnosio se na pretvaranje gradskog središta iz mjesta u kojem dominira motorizirani promet, u pješački prostor koji bi privlačio stanovnike i posjetitelje.

Promjene u javnom prostoru započele su u samom središtu grada, a motorizirani promet zabranjen je na Prešernovom trgu i povezanoj Wolfovoj ulici te je prostor dodijeljen pješacima i biciklistima. S vremenom, sve je više projekata za proširenje pješačke zone u središtu grada uspješno realizirano, poput projekta Market Kongresni trg  (2011.) ili Slovenske ceste (2013. do 2015).

Ljubljana je također oživjela korito rijeke Ljubljanice, koje prolazi kroz gradsko središte te poboljšala pristup između dvaju obala obnovom postojećih prijelaza i izgradnjom novih pješačkih mostova. Ovi  projekti bili su dopunjeni stvaranjem visokokvalitetnih javnih prostora. Završni elementi vizije obuhvaćali su povezivanje pješačke mreže u centru grada s parkom Tivoli zapadno od njegovog središta. Danas ljubljanska pješačka zona obuhvaća više od 10 hektara. Proces proširenja pješačke zone podržalo je više od 80% stanovništva.

Glavni čimbenici uspjeha bili su politička podrška i kontinuitet, komunikacija sa stanovnicima i dionicima te učenje i provedba akcija u okviru EU projekata, kao i aktivno civilno društvo koje je bilo angažirano na poboljšanju javnog prostora u Ljubljani.

Kontekst

Ljubljana je glavni grad Slovenije u kojoj danas živi 288.250 stanovnika. Nalazi se u središnjem dijelu Slovenije te je dom 43.000 studenata. Svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža živopisno kulturno okruženje u kombinaciji s arhitektonskom baštinom. Međutim, do 2007. godine mogućnost uživanja u središtu grada bilo je ograničeno zbog velike količine motoriziranog prometa prisutnog na gotovo svim gradskim ulicama. U to vrijeme, automobili i kamioni svakodnevno prelaze rijeku Ljubljanicu koja prolazi središtem  grada, koristeći pri tome poznati Plečnikov trostruki most. Istraživanje iz 2003. godine pokazalo je kako gotovo 60% svih putovanja u centru grada je napravljeno automobilima.

2007. godine, novi gradonačelnik usvaja viziju dugoročnog prostornog planiranja grada “Vizija Ljubljana 2025”. Vizija je imala za cilj transformirati Ljubljanu u održiv i ugodan grad za manje od 20 godina. Cilj Ljubljane bio je postati grad koji “njeguje povijest, osigurava kvalitetu života, sigurnost i toleranciju, ekološki je okružen i povezan sa svojim krajolikom”. Vizija je pomno i skladno povezala koncepte održivog razvoja i urbanog planiranja. Uključila je, između ostalog, ciljeve promicanja održive mobilnosti, stvaranja više zelenog prostora, planove za “nula otpada” i održivu energiju, koji su bili temelj za niz infrastrukturnih i organizacijskih projekata. Slijedeći ideju kako je potrebe ljudi potrebno staviti u središte svake strategije, prometni dio politike imao je za cilj preokrenuti modalnu raspodjelu prometa – od većine putovanja osobnim vozilima do većine putovanja pješačenjem, Posljedično, od 2007. godine prometovanje automobilima u centru Ljubljane je zabranjeno.

U akciji

Ljubljana je postupno pristupila zatvaranju ulica i trgova za motorizirani promet, što je danas rezultiralo zonom smirenog prometa većom od 10 hektara u središtu grada. Javni prostor pretvoren je u pješački i biciklistički prostor, kako bi se stvorio životni prostor unutar grada. Povezanost obje strane rijeke koja prolazi središtem grada poboljšana je izgradnjom ili obnovom mostova.

Promjene su počele 2007. godine s obnovom Wolfove ulice i Prešernovog trga. Te su promjene nadilazile uobičajene akcije jednostavnog poboljšanja uvjeta za pješake zabranom pristupa motoriziranom prometu na ta dva područja. Motorna vozila bila su ograničena prvi put, s iznimkom dostavnih vozila, koja su trebala imati dozvolu za dostavu između 6 i 10 sati.

Još jedan veliki korak učinjen je 2011. godine transformacijom Kongresnog trga u pješački prostor. Redizajn trga uzeo je u obzir povijesna obilježja područja i slijedio zahtjeve Slovenskog zavoda za zaštitu kulturne baštine. Uklanjanje automobila s tog područja, uključujući parkirna mjesta, rezultiralo je potrebom za drugim rješenjima za parkiranje za stanovnike i posjetitelje. To je riješeno zamjenom parkiranja na razini ulice s novim podzemnim parkiralištem neposredno ispod Kongresnog trga. Garaža nudi 720 parkirnih mjesta, a gotovo polovica njih rezervirana je za stanovnike sada pješačkog područja.

Počevši od 2013. godine, grad je obnovio glavnu prometnu arteriju u blizini centra grada, Slovensku cestu. Te se godine prvi puta dogodilo privremeno preuređenje dionice ceste u dužini od 400 metara, koju su namijenili isključivo pješacima, biciklistima i gradskim autobusima. Ovaj dio Slovenske ceste trajno je pretvoren u zajednički dijeljeni prostor za aktivnu mobilnost i javni prijevoz. Preobražaj je uključivao aktivnosti ozelenjavanja, poput sadnje više od 60 novih stabala. Kasnije je Cankarjeva ulica koja se križa sa Slovenskom cestom pretvorena u pješačku zonu koja povezuje središte grada i područje parka Tivoli smještenog zapadno od  središta.

S vremenom, Ljubljana se bavila različitim potrebama pješaka i biciklističkog prometa, a ne motoriziranim prometom. Pješaci i biciklisti su osjetljiviji na zaobilaznice pa je stoga trebalo ostvariti što više mogućnosti kako da pješaci i biciklisti pređu rijeku u srcu grada. To je istovremeno omogućilo revitalizaciju obala rijeke s obje strane. Grad Ljubljana obnovio je svoje mostove fokusirajući se na potrebe aktivne mobilnosti te izgradio nove prijelaze poput Mesarskog mosta, koji se nalazi oko 150 m istočno od Plečnikovog čuvenog Trostrukog mosta. Radovi su se odnosili na ukupno 13 mostova, od kojih je sedam potpuno novoizgrađenih.

Kako bi se osobe sa smanjenom pokretljivosti suočile s izazovima velike pješačke zone u unutrašnjosti grada, Ljubljana je u 2009. omogućila i besplatnu uslugu “Kavalir”, a danas posjeduje šest električnih vozila s pet putničkih sjedala te je ova usluga dostupna svim korisnicima, a njihove rute odabiru se prema njihovim potrebama.

Ljubljana je također značajno uložila u promociju biciklističkog prometa te je biciklistima dopušteno voziti se na cijelom pješačkom području grada. Suživot biciklista i pješaka temelji se na međusobnom prihvaćanju i uvažavanju te za sada dobro funkcionira. Iako nema stvarnih ograničenja za bicikliste koji koriste pješački prostor, postavljanje znakova na kritičnim točkama podsjeća bicikliste da pripaze na sigurnost pješaka.

Nadalje, od 2011. godine, Ljubljana ima funkcionalnu i popularnu shemu dijeljenja bicikala koja bilježi više od 900.000 putovanja godišnje i može se koristiti putem integrirane kartice javnih usluga URBANA. Grad je također uložio u objekte Park + Ride sustava kako bi komunalni prijevoznici mogli doći gradskim prijevozom do središta grada. Danas je u službi pet objekata. Putnici mogu koristiti i svoju URBANA karticu za dvije vožnje autobusom koje vrijede na dan kupnje po cijeni od 1,30 eura.

Ljubljana je također jedan od najaktivnijih gradova u kampanji Europskog tjedna mobilnosti i jedini je grad koji je dvaput osvojio Europsku nagradu za mobilnost, 2003. i 2013. godine.

Rezultati

Najznačajnije promjene izravno su vidljive u središtu grada – pješačka zona zatvorena za motorizirani promet povećana je za 620% od 2007. godine i sada obuhvaća oko 10 hektara s dodatnih 3 hektara pješačke zone, ali još uvijek dostupne lokalnom prometu. Ljubljansko gradsko središte sada nudi kvalitetniji javni prostor za različite kulturne i sportske događaje, razvoj poslovanja ili pak za druženje i provođenje slobodnog vremena. Strahovi kako bi uvođenje velike pješačke zone negativno utjecalo na lokalne tvrtke pokazalo se neutemeljenim. Upravo suprotno, u povijesnom središtu grada profitirali su i poslovni subjekti i turizam.

Nakon velike pješačke preobrazbe, okruženje u centru grada drastično se poboljšalo. U slučaju Slovenske ceste, procjena razine emisija pokazuje kako je emisija crnog ugljika smanjena za 70%. Nadalje, promijenjeni prometni obrasci nisu rezultirali lošijom kvalitetom zraka u susjednim ulicama. Razina buke u cijelom području pala je za oko 6 dB.

Anketa o mobilnosti koja je provedena tijekom razvoja najnovijeg SUMP-a u gradu naglasila je visoko prihvaćanje politike pješačenja: oko 95% ljudi podržava tu mjeru, a planovi za njezino proširenje također se smatraju pozitivnim. Obnova Slovenske ceste također je naišla na visoku potporu javnosti, koju je odobrilo više od 88%.

Učinak većeg broja pješaka vidljiv je i u promjenama modalne raspodjele u Ljubljani. U odnosu na gotovo 60% pojedinačnih putovanja u 2003. godini, ovaj se udio smanjio na 42% do 2013. Pješačenje je poraslo s 19% u 2003. na gotovo 35% u 2013. godini. Ljubljana tako napreduje u postizanju svojih ciljeva modalne raspodjele za 2020. godinu, koji imaju za cilj  samo 33% svih putovanja motornim vozilima. Usluga „Kavalir“ koja se brine za osobe smanjene pokretljivosti na pješačkom području dobro je prihvaćena i korištena – do 2017. prevezla je više od 1,2 milijuna putnika.

Grad Ljubljana stekao je javno i međunarodno priznanje za svoju strategiju namijenjenu pješacima: 2012. godine grad je dobio „Europsku nagradu za urbani javni prostor“ za preuređenje nasipa i mostova rijeke Ljubljanice. Godine 2016. Europska komisija imenovala je Ljubljanu “Europskom zelenom prijestolnicom”. Taj se naslov pokazao vrijednim marketinškim alatom za privlačenje turista i podizanju ugleda grada u drugim gradovima Europske unije. Grad je 2003., a potom i 2013. godine, osvojio prestižnu nagradu Europskog tjedna mobilnosti.

Izazovi, mogućnosti i prijenos znanja

Priča o uspjehu Ljubljane temelji se na mješavini čimbenika: snažnom političkom liderstvu i učenju iz iskustva u međunarodnim razmjenama i projektima, kao i aktivnom civilnom društvu.

Promjene u gradskom središtu počele su 2006. godine za vrijeme mandata aktualnog gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića. Gradonačelnik je pokrenuo Viziju 2025. koja je poslužila kao osnova za velike promjene. Akcije koje vode do zatvaranja gradskog središta za motorizirani promet započele su tijekom njegove prve godine rada, kako bi ljudima omogućile da uživaju prednosti, poput sigurnijih ulica, atraktivnijeg javnog prostora i bolje kvalitete zraka uoči sljedećih izbora. Nadalje, način na koji su planirani i izvedeni neki projekti, poput Slovenske ceste, korišten je za testiranje kako bi stanovnici reagirali na potencijalno zatvaranje ulica za motorizirani promet.

Komunikacija sa stanovnicima i dionicima bila je još jedan ključni aspekt koji stoji iza visokih stopa prihvaćanja promjena u središtu Ljubljane. Na samom početku uklanjanja motoriziranog prometa plan je bio kontroverzan. Međutim, ostati vjeran cilju, komunicirati i natjerati ljude da koriste novostvoreni prostor za razna javna događanja,  početne negativne stavove je okrenulo prema današnjoj podršci.

Ljubljana je također redovito sudjelovala u europskim projektima vezanim za urbanu mobilnost, kao što je vođenje projekta CIVITAS ELAN u razdoblju od 2008. do 2012. Kroz te projekte, grad se upoznao s primjerima najbolje prakse u cijeloj EU i rješenjima za izazove urbane mobilnosti te je bio u stanju prilagoditi se i koristiti nova rješenja mobilnosti za Ljubljanu.

Nadalje, ljubljanske promjene imale su koristi od aktivnog lokalnog civilnog društva koje je također bilo zainteresirano za promjenu grada. Takve organizacije provodile su projekte transformacije javnog prostora, kao što je park Tabor, koji je pretvoren iz napuštenog područja u dobro korišten zeleni prostor u kojem se održavaju razni događaji i festivali, a koristi se i kao prostor za privremeno urbano vrtlarenje.

Izvor: eltis.org
Slika: Unsplash