14. 3. 2025. | Dobra praksa iz EU-a

Ugljična neutralnost do 2029. godine? Za ovaj danski grad to nije samo pusti san

Sonderborg je započeo s prelaskom na alternativnu energiju kao odgovor na krizu OPEC-a 1973. – i započeo „Projekt nula“ 2007. godine. Već je smanjio emisije za 66 posto.

Kad je Rusija napala Ukrajinu, računi za plin Inge i Jorgena Skova udvostručili su se. „Ali nismo se riješili bojlera zbog novca“, kaže Inga. „Zamijenili smo ga zato što nismo htjeli plaćati za Putinov rat.“

Mnogi koji su se isto osjećali odlučili su se za toplinsku pumpu, a prodaja ovih uređaja naglo je porasla diljem Europe. Ali budući da žive na periferiji danskog grada Sonderborga, Skovi su imali drugu opciju. Odlučili su se priključiti na lokalni sustav grijanja. Planeri Sonderborga postavili su ovu mrežu toplovodnih cijevi prvo kao odgovor na naftni embargo OPEC-a iz 1973. godine, a sada ga proširuju kako bi pomogli u rješavanju izazova 21. stoljeća: klimatskih promjena.

Grad si je postavio najkraći rok na svijetu do kojeg treba postati ugljično neutralan. Plan je da će Sonderborg do 2029. prebaciti svoju industriju na čistu energiju i zamijeniti većinu svojih benzinskih automobila i plinskih bojlera. Svako preostalo onečišćenje kompenzirat će se izvozom bioplina, alternative fosilnim gorivima proizvedenim od stajskog gnoja.

Mjesta i gradovi diljem Britanije postavili su si slične stroge rokove, ali mnogi su na putu da ih prekorače. Exeter bi morao ubrzati svoje smanjenje emisija više od sedam puta kako bi se vratio na pravi put prema svom cilju do 2030., dok je Peterborough svoj cilj pomaknuo do 2040. No, dok su ta područja na prijelazu u ovo desetljeće sebi tek postavila ciljeve za postizanje ugljične neutralnosti, Sonderborgovi planeri radili su na „Projektu nula“ već od 2007. godine. Nevjerojatno, oni tvrde da su malo ispred roka jer su smanjili emisije za 66 % u godinama do 2023.

Cilj je prvo zamišljen kao način da se obnovi grad koji propada. „Situacija u južnoj Danskoj u to je vrijeme bila vrlo tužna“, kaže Lars Tveen, predsjedavajući projekta. „Nezaposlenost je rasla i mladi su odlazili.” Glavni poslodavac u Sonderborgu, inženjerska tvrtka Danfoss, razmišljala je o preseljenju svog sjedišta negdje drugdje. No umjesto toga njegovi su upravitelji odlučili surađivati ​​s općinom na planu korištenja njihove tehnologije za uštedu energije kako bi Sonderborg pretvorili u primjer za svijet.

„Kada smo počinjali, nismo znali ništa o tome kako ćemo postići ugljičnu neutralnost“, priznaje Tveen s osmijehom. Ipak, on tvrdi da je Danfossova usredotočenost na energetsku učinkovitost bila dobra polazna točka koju bi druga mjesta mogla oponašati. „Ako želite početi na pametan način, počnite s energetskom učinkovitošću jer to ljudima štedi novac.“ Fokus se isplatio – same mjere za uštedu energije poput izolacija kuće smanjile su četvrtinu gradskih emisija. Godine 2022. direktor Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, krstio je Sonderborg “svjetskom prijestolnicom energetske učinkovitosti”.

Najveća mjera uštede energije bilo je širenje lokalnog sustava grijanja, koji se danas proteže na tri četvrtine kućanstava. Prije je gotovo u potpunosti radio na plin, no nedavno su njegovi operateri počeli plaćati tvrtkama diljem grada da u njega ispuštaju svoju otpadnu toplinu.

Jedna tvrtka koja prodaje toplinu za mrežu je diskontna trgovina Coop 365 pokraj Danfossovog sjedišta. Većina supermarketa ispušta toplinu iz svojih hladnjaka van u zrak, ali ovaj reciklira tu toplinu kako bi se zagrijao, a zatim ostatak prodaje mreži.

Bolnica Sonderborg grije se ne samo toplinskom pumpom, već i viškom topline iz svojih MRI skenera i drugih strojeva. Također prodaje ostatak za mrežu. Drugi izvori topline za mrežu uključuju postrojenje na biomasu, podatkovni centar, ogromnu dizalicu topline i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Plin sada čini samo desetinu njegove energetske mješavine, a do 2029. trebao bi biti u potpunosti zamijenjen s više viška topline iz poduzeća.

Koliko god razumno zvučalo ponovno upotrijebiti svu tu energiju, ostatak svijeta je uglavnom pušta da nestane u zraku. Danfoss je procijenio da će se do 2030. godine do 53 % globalne energije potratiti kao višak topline.

„Lokalni sustav grijanja nije nimalo drugačiji od grijanja na plin,“ kaže Inga Skov, umirovljena odgajateljica koja cijeli život živi u Sonderborgu. „Još uvijek imamo lijepu toplu kuću. Računi su nam otprilike isti kao i prije rata. Ali sada tople vode nikad ne nestaje, kao nekad kad su nam djeca dolazila u posjet.“

Operateri mreže nadaju se da će se, kako više tvrtki prodaje otpadnu toplinu za nju, računi stanovnika spustiti. Njihov je cilj prijaviti 85 % kuća do 2029. godine. Preostala kućanstva, nadaju se Sonderborgovi planeri, odlučit će se za toplinske pumpe.

„Ali ako se ljudi žele držati svojih plinskih bojlera, ne možemo ništa učiniti“, kaže Tveen. „Kao i Britanci, danski ljudi mrze kad im vijeće govori što da rade. Ali možemo reći: ‘Imamo ove mogućnosti, sjednimo i razgovarajmo.’“ Vijeće je poslalo konzultante stanovnicima da ih savjetuju o tome hoće li toplinska pumpa ili veza s mrežom biti bolja opcija za njih, a radilo je i s lokalnim bankama kako bi osigurali zajmove s niskim kamatama za one koji žele toplinske pumpe.

Baš kao što Vijeće ne može prisiliti svoje građane da nabave toplinske pumpe, mnoge druge stvari izvan njegove kontrole morat će se poklopiti kako bi postigli svoj cilj. Danska mreža morat će postati potpuno zelena. Već je jedna od najzelenijih na svijetu – 88 % električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, ali preostalih 12 % još uvijek dolazi iz fosilnih goriva. Prodaja električnih vozila također će morati uzeti zamah. Prošle godine već su činili dvije trećine prodaje automobila na području Sonderborga, ali Tveen očekuje da će do 2029. godine na cestama još uvijek biti mnogo benzinskih automobila. „Morat ćemo ih kompenzirati prodajom bioplina.“

„Većina mjesta na svijetu jedva da započinje s energetskom učinkovitošću“, kaže. „Trebali bi doći ovdje i biti nadahnuti.“

Samo 2 % britanskih domova povezano je s lokalnim sustavima grijanja. Vladini savjetnici u Odboru za klimatske promjene predviđaju da bi ih 20 % moglo biti povezano do 2050. godine.

„Mislim da je bilo previše fokusa [u drugim dijelovima svijeta] na najtežim dijelovima rezanja emisije ugljika“, kaže Kim Fausing, izvršna direktorica Danfossa. „Premalo je usredotočenosti na najjednostavnije načine za postizanje energetske učinkovitosti. U našoj tvornici smanjili smo grijanje za 80 % samo ponovnim korištenjem topline iz naših proizvodnih procesa. To je ogroman utjecaj.“

Inga Skov kaže da su njezini susjedi ponosni na Projekt nula. Ali ona dodaje da oni ne izoliraju svoje domove i uklanjaju svoj plinske bojlere zbog zabrinutosti za klimu. „Glavni razlog zbog kojeg čine ove promjene je ušteda novca, jer je sve postalo puno skuplje.“

Izvor: thetimes.com
Slika: Unsplash