Webinar je organiziran u sklopu CIVINET-ova ciklusa webinara „Jesenski razgovori o budućnosti mobilnosti“.
Webinarom je obilježen Europski tjedan održivog razvoja, inicijativa kojom se potiče javna rasprava i zajedničko djelovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja. Cilj je bio prikazati kako prepoznati dezinformacije, koje izvore informacija možemo smatrati pouzdanima te zašto je kritičko mišljenje važno.
Dezinformacije – prepreka za klimatsku tranziciju
U uvodnom dijelu Magdalena Makar (ODRAZ) predstavila je najčešće oblike i motive širenja dezinformacija, prema klasifikaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a. Objašnjeno je kako dezinformacije, misinformacije i malinformacije nastaju i kako utječu na povjerenje građana u znanost, institucije i javne politike. Posebno su istaknute tvrdnje koje umanjuju razumijevanje postojanja klimatskih promjena, negativno prikazuju javni prijevoz ili potiču skepticizam prema električnim vozilima i održivoj mobilnosti. Naglasila je kako je kvalitetna, provjerena i razumljiva komunikacija ključna za izgradnju otpornog i informiranog društva.
Panel rasprava – stvaranje povjerenja kroz točne informacije
U panelu su sudjelovali Lana Račić (Trafiki), Marko Velzek (Grad Zagreb), Petar Vidov (Klimatski portal) i Stjepan Lacković (Veleučilište Baltazar).
Panelisti su zajednički naglasili da je kvalitetna komunikacija temelj uspješne provedbe klimatskih i prometnih politika. U društvu koje se svakodnevno suočava s velikom količinom informacija, ključno je prepoznati vjerodostojne izvore i naučiti razlikovati znanstveno utemeljene činjenice od manipulativnih sadržaja.
Istaknuli su da je transparentna, pravovremena i dvosmjerna komunikacija između institucija i građana nužna za stvaranje povjerenja i prihvaćanje promjena koje donosi zelena tranzicija.
Poseban naglasak stavljen je na razvijanje medijske pismenosti kroz obrazovni sustav – od osnovnih škola do fakulteta – kako bi buduće generacije postale otpornije na dezinformacije i kritičnije prema sadržajima koje svakodnevno konzumiraju putem medija i društvenih mreža.
Panelisti su se složili da promjene u navikama, poput smanjenja korištenja osobnih automobila ili prelaska na održive oblike mobilnosti i primjenu održivosti u svakodnevnom životu, zahtijevaju vrijeme, dosljednu komunikaciju i jasno objašnjene koristi za građane.
Zaključeno je da institucije, stručnjaci i mediji trebaju zajednički graditi kulturu povjerenja, u kojoj se informacije temelje na činjenicama, a dijalog s javnošću postaje trajni proces, a ne samo reakcija na krizne situacije. Samo takav pristup može osigurati dugoročnu podršku građana za klimatske i održive politike.
Zaključci:
- Dezinformacije ozbiljno usporavaju klimatsku tranziciju i stvaraju nepovjerenje u institucije.
- Edukacija i medijska pismenost ključne su za otpornost društva.
- Djecu i mlade treba uključiti u procese donošenja odluka, razvijati kritičko mišljenje i poticati učenje o održivom razvoju.
- Institucije i stručnjaci trebaju komunicirati jasno, dvosmjerno i s razumijevanjem za potrebe građana.
- Promjene društvenih navika zahtijevaju strpljenje, dosljednost i povjerenje koje se gradi otvorenim dijalogom.
Video snimak webinara dostupan je OVDJE.
Webinar je organiziran u sklopu projekta Medijska pismenost i digitalni građani koji financira European Citizen Action Service (ECAS) u okviru projekta EURECA 2025. Projekt sufinancira Europska unija. Izraženi stavovi i mišljenja su isključivo stavovi samo autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili ECAS-a. Ni Europska unija ni ECAS ne mogu biti odgovorni za njih.
Webinar je organiziran u sklopu projekta CLIMove koji financira Europska klimatska inicijativa pri njemačkom Ministarstvu gospodarstva i klimatskih promjena (BMWK).