U Varaždinu je 10. i 11. lipnja 2026. održano regionalno događanje „Od planiranja do prakse: mobilnost, javni prostori i glas građana”, posvećeno održivoj urbanoj mobilnosti, klimatski otpornim gradovima, kvalitetnijim javnim prostorima i aktivnom uključivanju građana u procese planiranja.
Dvodnevni program okupio je predstavnike gradova, stručnjake i organizacije iz Hrvatske, Slovenije i jugoistočne Europe radi razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi o održivoj mobilnosti i razvoju klimatski otpornih gradova. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje građana jer kvalitetne promjene nastaju kada se glas zajednice čuje, razumije i uvažava.
Nakon skupštine uslijedio je program posvećen temi „Mobilnost, javni prostor i glas građana“, koji je obuhvatio uvodna izlaganja, panele o ključnim sastojcima održive urbane transformacije, interaktivnu raspravu, umrežavanje sudionika te studijski posjet primjerima dobre prakse održive mobilnosti u Varaždinu.
Uvodnim tematskim izlaganjem Jana Šarinić, predstojnica Katedre za urbanu sociologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudionike je uvela u temu uključivanja javnosti u prostorno planiranje. U izlaganju „Kako postići suradnju? Metode i iskustva (uspješnog) uključivanja javnosti u prostorno planiranje” govorila je o složenoj društvenoj dinamici javnih prostora te ulozi urbane sociologije u povezivanju stručnog planiranja i potreba zajednice. Polazeći od relacijskog koncepta prostora, naglasila je da sudjelovanje javnosti ne bi trebalo biti shvaćeno samo kao administrativna obveza, nego kao strukturiran i višefazni proces koji omogućuje bolje razumijevanje prostora i potreba njegovih korisnika. Izlaganje je uključilo i primjere praktičnih socioloških istraživanja provedenih u Zagrebu i Dubrovniku.
Od političke hrabrosti do uključivanja zajednice
Nakon uvodnog izlaganja uslijedila je prva panel-rasprava „Politička hrabrost”, koja je otvorila pitanje koliko su odlučnost, dugoročna vizija i spremnost na dijalog važni za održivu urbanu transformaciju. Uvodničarka u panel, Vita Kontić-Bezjak iz Grada Ljubljane, predstavila je razvoj Ljubljane u području održive urbane mobilnosti, istaknuvši primjere uspješnih promjena, ali i iskustva iz procesa u kojima su, unatoč značajnim naporima u komunikaciji i uključivanju građana, rezultati bili drugačiji od očekivanih.
U raspravi su sudjelovali Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Varaždina, Nikša Božić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba i Mila Pantelić iz GIZ-a u Sarajevu.
Drugi panel, „Građani: ključ pozitivne transformacije”, otvorila je Petra Grgasović iz Erkona. Naglasila je da građani nisu nezainteresirani za sudjelovanje, nego se aktivno uključuju kada prepoznaju da se tema tiče njihove svakodnevice, identiteta i osjećaja pripadnosti zajednici. Kao inspirativan primjer predstavljen je projekt iz Malmöa, u kojem je parkiralište kroz uključivanje građana prenamijenjeno u zeleni prostor za druženje.
Od digitalnih alata do rješenja na terenu
Uz izlaganja i panel-rasprave, sudionici su imali priliku upoznati konkretne primjere dobre prakse urbane transformacije gradova, s naglaskom na povezivanje mobilnosti, javnih prostora i uključivanja građana.
Metode za uključivanje građana u planiranje prostora i mobilnosti predstavio je Lovro Končar-Gamulin iz City Layersa, dok je Mihael Petrinjak iz Ernst & Young Savjetovanja prikazao primjer prometno-prostorne revitalizacije naselja Zaton. O promjeni pristupa prometno-prostornom planiranju u Gradu Varaždinu govorio je Ante Klečina sa Sveučilišta Sjever.
Završetak prvog dana programa obilježio je obilazak primjera dobre prakse održive mobilnosti u Varaždinu. Sudionike su u studijski posjet uveli Dorotea Solomun i Martina Cesar Kelemen iz Grada Varaždina te Ivan Cvitković sa Sveučilišta Sjever, nakon čega ih je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković proveo kroz gradske ulice rekonstruirane u sklopu projekata urbane obnove.
Na terenu su sudionici mogli vidjeti kako se ideje o održivoj mobilnosti, sigurnijem kretanju i kvalitetnijem javnom prostoru pretvaraju u konkretna rješenja u prostoru, od planiranja do svakodnevne uporabe gradskih ulica.
Akademija urbane mobilnosti za klimatski otporne gradove
Drugi dan programa održan je u okviru edukacije „Akademija urbane mobilnosti za klimatski otporne gradove – WB Adapt / Modul 3”. Naglasak je bio na promjenama ponašanja, komunikaciji, suradnji dionika, korištenju digitalnih alata i razvoju komunikacijskih planova za klimatski otporna prometno-prostorna rješenja.
Drugi dan programa započeo je osvrtom na prethodni dan, nakon čega je Magdalena Ribarić iz ODRAZ-a moderirala dinamičan Fireside Chat kao uvod u radionički dio programa. U razgovoru su sudjelovali Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba i Nela Halilović iz Instituta za politike prostora – IPoP iz Slovenije. Pavuna je naglasio važnost učinkovitosti, pravednosti i održivosti u urbanoj transformaciji, dok je Halilović istaknula potrebu ranog uključivanja javnosti, korištenja lokalnih osoba od povjerenja i jasne komunikacije u izgradnji podrške građana.
Na njihove se poruke nadovezala Lidija Pavić-Rogošić, direktorica ODRAZ-a, izlaganjem o promjenama ponašanja u području mobilnosti. Istaknula je da ljudi ne biraju način kretanja isključivo na temelju dostupne infrastrukture, već i pod utjecajem navika, emocija, društvenih normi i osjećaja sigurnosti. Zato je, naglasila je, za poticanje održivijih oblika kretanja važno razumjeti svakodnevne potrebe građana i promjene uvoditi postupno, kroz jasnu komunikaciju i stvaranje kvalitetnih alternativa.
Digitalni alati i podaci u službi boljeg planiranja
Radionički dio programa bio je usmjeren na komunikaciju, suradnju i korištenje alata koji mogu pomoći gradovima u planiranju mobilnosti i uključivanju građana. Radionicu o višerazinskoj komunikaciji kao ključu sinergije za uspješnu provedbu projekata vodila je Mila Pantelić iz GIZ-a, a sudionicima su potom predstavljeni alati koji povezuju stručne podatke, lokalno znanje i iskustvo korisnika prostora: Copernicus podaci, koje je predstavio Karl Heinz Gaudry Sada iz GIZ-a, Citizen Dialogue Kit, koji je predstavio Paul Biedermann, te City Layers, koji su predstavili Lovro Končar-Gamulin i Domagoj Krhen.
Posebno vrijedan dio programa bio je terenski rad s digitalnim alatom City Layers. Putem web-aplikacije sudionici su označavali potencijalno opasna mjesta, prostore koji im se sviđaju te lokacije koje bi trebalo unaprijediti – primjerice dodavanjem hlada, zelenila ili sigurnijih uvjeta za kretanje.
Ovakav pristup pokazao je kako planiranje može postati jednostavnije, zanimljivije i uključivije. Digitalni alati mogu pomoći da glas građana bude uključen ranije u proces te da stručnjaci i donositelji odluka bolje razumiju kako se javni prostori doista koriste.
Održiva mobilnost počinje od ljudi
Događanje u Varaždinu potvrdilo je da održiva mobilnost nije samo prometna tema. Ona uključuje kvalitetu života, sigurnost, dostupnost, povjerenje, komunikaciju i način na koji gradovi planiraju svoju budućnost.
Među ključnim porukama istaknuto je da građane treba uključivati rano i smisleno, promjene objašnjavati jasnim jezikom, a tehnička rješenja povezivati sa stvarnim svakodnevnim potrebama. Umjesto naglih zabrana i restrikcija, gradovi trebaju stvarati uvjete u kojima javni prijevoz, hodanje i bicikliranje postaju prirodniji, brži i privlačniji izbor.
Regionalno događanje„Od planiranja do prakse: mobilnost, javni prostori i glas građana” pokazalo je koliko je važna suradnja gradova, stručnjaka, organizacija civilnog društva i građana. Upravo se kroz takvu suradnju planovi mogu pretvoriti u praksu – u zelenije ulice, sigurnije kretanje, kvalitetnije javne prostore i gradove otpornije na klimatske promjene.
Događanje je organizirao ODRAZ (Tajništvo mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE) u sklopu projekata CLIMove, koji financira Europska klimatska inicijativa – EUKI Saveznog ministarstva za okoliš, klimatsku akciju, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost, NetZeroCities – podrška gradovima, koji financira Europska unija, te projekta„Zelena agenda: Projekt podrške zemljama Zapadnog Balkana u prilagodbi klimatskim promjenama – WB Adapt”, koji financira njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj, a implementira GIZ u suradnji s Transportnom zajednicom, NALAS-om i mrežom CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE.
Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.