1. 2. 2022. | Aktivnosti mreže

Što smo naučili u Koprivnici o javno-privatnim partnerstvima i rješenjima u ruralno-ubranoj mobilnosti?

U suradnji s Inicijativom CIVITAS, EIT Urban Mobility, Gradom Koprivnicom i projektom CLIMASUM, u Koprivnici su 26. i 27. siječnja 2022. održane dvije hibridne radionice. Tijekom ta dva dana sudionici su imali prilike saznati više o novostima u javno-privatnim partnerstvima prilikom planiranja, organizacije i ugovaranja te rješavanju pitanja učinkovitog povezivanja gradova i ruralne okolice. Radionice su okupile članove mreže CIVINET Slo-Cro-JIE, predstavnike lokalne vlasti, prometne stručnjake, pružatelje usluga mobilnosti, studente i istraživače.

Prvi dan radionice 26. siječnja organizirao je CIVITAS u suradnji s EIT Urban Mobilityjem i CIVINET-om Slo-Hr-JIE. Tema su bili inovativni modeli planiranja, organiziranja i ugovaranja različitih oblika mobilnosti u gradovima, dok je fokus radionice bio na javno-privatnom partnerstvu u mobilnosti.

U uvodnom dijelu Nina Nesterova sa Sveučilišta Breda je istaknula kako je cilj radionice pružiti dionicima koji se bave mobilnošću znanje i alate koje mogu koristiti za razvoj inovacija u mobilnosti koje su prihvatljive, financijski održive i pravno moguće. U ime grada Koprivnice, sudionike je pozdravila dogradonačelnica Ksenija Ostriž, a Lidija Pavić-Rogošić predstavila je ukratko sudionicima mrežu CIVINET Slo-Hr-JIE. Eloy Gomez predstavio je djelatnosti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju – EIT i njihov program urbane mobilnosti, a Miljenko Sedlar iz REGEA-e EIT-ov hrvatski hub za mobilnost.

Teije Gregoris iz Nizozemske predstavio je koncept javno-privatnog partnerstva te se osvrnuo na takve primjere u urbanoj mobilnosti, dok je Ulyana Vynyarchuk upoznala sudionike s mogućnostima financiranja takvih partnerstava. O javno-privatnim partnerstvima u Hrvatskoj, prvenstveno onima vezanim za ‘mobilnost kao uslugu’ govorio je Marko Čavar iz hrvatskog EIT huba.

S obzirom da na području Jugoistočne Europe koncept mobilnosti kao usluge i trend prelaska na vozila koja koriste nove tehnologije nisu zastupljeni u velikoj mjeri, postoji potreba za rješenjima koja će ubrzati te trendove i načinima na koje će rješenja biti implementirana. Ova inkubacijska radionica poslužila je, stoga, zainteresiranim dionicima kao uvid u novosti u ugovaranju, primjere postojećih javno-privatnih partnerstava i prilike za iste u Hrvatskoj.

 

Drugi dan radionice 27. siječnja naglasak je bio na ruralno-urbanoj mobilnosti, odnosno pitanju održivog povezivanja gradova s ruralnom okolicom na primjeru šire urbane regije Koprivnice. Regionalnu radionicu razmjene među gradovima organizirao je CIVITAS u suradnji s CIVINET-om Slo-Hr-JIE i Gradom Koprivnicom.

Jolien Bamps iz MOBIEL 21 na početku radionice upoznala je sudionike s programom, a Elke Franchois iz MOBIEL 21 ispričala je o CIVITAS-u i CIVITAS ELEVATE-u. U ime Tajništva mreže CIVINET Slo-Hr-JIE, Lidija Pavić Rogošić prikazala je ključne aktivnosti mreže. Ruralno-urbane izazove Koprivnice sudionicima je približio Nebojša Kalanj iz Grada Koprivnice.

Uslijedila su inspirativna i poučna izlaganja povezana s ruralno-urbanom mobilnošću.

Lucia Cristea iz EIP-a predstavila je ruralnu mobilnost kao pokretača razvoja jakih ruralnih zajednica. Ukratko je upoznala sudionike s ruralnom realnošću u Europi i osvrnula se na zaključke projekta SMARTA. Preporuke koje je istaknula su holistički pristup strateškom razvoju, potreba različitog pristupa kreiranju rješenja u mobilnosti za različite tipove putovanja, održivo financiranje i učinkovitije pružanje usluga.

Tobias Kuttler s Tehničkog Sveučilišta u Münchenu upoznao je sudionike s prometnim siromaštvom koje nastaje uslijed prometne i socijalne marginaliziranosti što sve zajedno u konačnici dovodi do socijalne isključenosti. Izazovi ruralnih područja koje je istaknuo su pad broja stanovnika, demografsko starenje, zdravstveni problemi starijih osoba, smanjena prometna povezanost i dostupnost te niski udio korištenja interneta. Osim toga, u ruralnim područjima prisutan je veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a prometna obilježja tih područja su takva da ne zadovoljavaju potrebe svakodnevnog života stanovnika. Neki od prijedloga koje je predavač istaknuo bili su participativan pristup u kreiranju rješenja te uključivanje privatnih usluga i volonterskih organizacija kao dopunu postojećem javnom prijevozu.

Marko Guček iz Go Optija predstavio je kako privatni sektor može doprinijeti održivoj ruralnoj mobilnsti. Go Opti je međunarodna tvrtka specijalizirana za putnički cestovni prijevoz koja uključuje razne opcije transfera, uglavnom između gradova i zračnih luka.  GoOpti pridonosi razvoju održive mobilnosti prilagođavajući se potrebama korisnika te novim vozilima pogonjenima održivim oblicima energije.  U Ljubljani se planira provesti projekt u kojem bi se smanjila upotreba osobnih automobila, a time i emisija ugljikovog dioksida.

Orsat Lale s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu predstavio je rješenja javnog prijevoza u Jastrebarskom. Istaknuo je kako javnim gradskim prijevozom ne može biti pokriveno široko područje, već je potrebo uvesti lokalne linije manjeg kapaciteta i omogućiti alternativni prijevoz gdje je to potrebno.

Nakon predavanja, u kraćoj diskusiji koju je moderirao Predrag Brlek sa Sveučilišta Sjever, predavači su zaključili kako je ključno da lokalna vlast u kreiranje rješenja uključi lokalno stanovništvo i njihove potrebe. Nužno je kreirati viziju onoga što se želi postići, a na temelju toga i jasnu strategiju koja uključuje najvažnije dionike. Zatim je potrebno utvrditi izvore financiranja i mjere kojima će se implementirati program razvoja. Najvažnije od svega je komunicirati među dionicima o onome što je učinjeno i što je još potrebno učiniti za ostvarenje zajedničke vizije.

U nastavku radionice Nebojša Kalanj i Predrag Brlek osvrnuli su se na rezultate projekta CIVITAS DYN@MO i tako uveli sudionike u studiju slučaja o lokalnim izazovima u Koprivnici. Unaprjeđenje održive mobilnosti izvan urbane jezgre za Koprivnicu je od kritične važnosti kako bi se grad bolje povezao s drugim susjednim općinama, stoga se je na radionici pokušalo odgovoriti na pitanja:

  • širenja postojeće biciklističke mreže na šire urbano područje Koprivnice
  • širenja i učinkovitijeg korištenja autobusnog prijevoza na širem urbanom području Koprivnice
  • uključivanja šire javnosti i dionika iz ruralnog područja Koprivnice.

 

Studenti sa Sveučilišta Sjever predložili su razvijanje aplikacije u kojoj bi korisnici javnog biciklističkog i autobusnog prijevoza mogli znati u realnom vremenu koje im je prijevozno sredstvo na raspolaganju što bi, vjeruju, povećalo učestalost korištenja javnog prijevoza. Sudionici su dalje zaključili kako je potrebno podići svijest ljudi i predložili su alate kojima bi se javnost i dionici iz ruralnog područja uključili u planiranje efikasnijeg javnog prijevoza u Koprivnici. Usto je istaknuta važnost uključivanja lokalnih medija koji će omogućiti uključivanje šire javnosti te tako potaknuti moguću suradnju među zainteresiranim dionicima. Nakon toga će uslijediti širenje biciklističke i autobusne mreže koje će odgovarati korisnicima.

 

Galeriju fotografija pogledajte OVDJE.

Povratak