Povijest Europe i Balkana snažno se isprepliće. Budući je Hrvatska nova članica EU, Srbija i Crna Gora u procesu pristupnih pregovora, a Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, regija je sve više povezana s Europskom unijom. Imajući u vidu trenutne probleme niskog rasta, visoke nezaposlenosti i manjka infrastrukture, ulaganja u održive infrastrukturne projekte mogu dovesti do koristi u pogledu zaposlenosti, poboljšanja zastarjele opreme, povezivanja s EU 28 i bolje učinkovitosti korištenja resursa na Balkanu. U isto vrijeme, zelene bi investicije mogle pomoći u postizanju međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama, postignutog u Parizu u prosincu 2015. Međutim, fiskalni prostor u regiji za postizanje tih ciljeva je ograničen zbog postojećeg visokog javnog duga i značajnog deficita.
U cilju približavanja EU-a i balkanskih zemalja te približavanja u ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj sferi, potrebna je dublja integracija postojeće i planirane infrastrukture širom Europe. Stoga se predlaže “Zeleni koridor”, kombinirajući infrastrukturne investicije za održivu mobilnost i transport, širokopojasni Internet i visokonaponski prijenos električne energije na Zapadnom Balkanu.