Gradovi dugo rade na razvoju Planova održive urbane mobilnosti (eng. Sustainable Urban Mobility Plan, SUMP) čiji je cilj zadovoljavanje potreba mobilnosti stanovnika i poslova s fokusom na poboljšanje kvalitete života, istovremeno dajući prednost ljudima i korisnicima prema vozilima. Sastavni dio formulacije SUMP-ova je aktivno uključivanje stanovnika i dionika te usklađivanje politika u različitim sektorima, poput energetike i klime.
Nekonvencionalno razmišljanje i inovativna metodologija čine se ključnima za rješavanje mnogih izazova s kojima se trenutno susrećemo. U kontekstu urbane mobilnosti, ovaj je princip najvažniji.
Webinar „Zajedničko planiranje kroz SUMP-ove i SECAP-e prema mobilnosti s nultom emisijom u gradovima“ predstavio je uvide Neri Di Volo i Alana O’Briena iz Europske investicijske banke (EIB), koji su osvijetlili razloge koji stoje iza trenutnog razvoja održive urbane mobilnosti i naveli buduće korake koje treba poduzeti. Prema stručnjacima EIB-a, uspješna provedba SUMP-a trebala bi se graditi na temeljima od tri koraka
1. Optimizacija
2. Prijelaz prema ekološki prihvatljivim ciljevima
3. Sveobuhvatno planiranje
Nažalost, mnogi gradovi fokusirali su se primarno na prve dvije faze, zapostavljajući kritičnu dimenziju planiranja.
SUMP-ovi su započeti bez snažnog fokusa na ublažavanje klime. Tek 2018. godine, nakon Pariškog sporazuma, države članice počele su razvijati svoje nacionalne energetske i klimatske planove. Od tog trenutka nadalje SUMP-ovi su počeli integrirati strategije za smanjenje energije i emisija. Međutim, uobičajeni propust koji su uočili stručnjaci EIB-a jest nedostatak početne procjene tehničke izvedivosti ovih ciljeva. Na primjer, nije dovoljno uzet u obzir odnos između elektrifikacije autobusnog voznog parka i gradske energetske mreže.
Alan O’Brien iz EIB-JASPERS-a primijetio je: „Ako zatvorite jednu ulicu u gradu, to možda neće utjecati na najbliže ulice. Ipak, ako se gleda iz metropolitanske perspektive, učinci zatvaranja ulice mogu biti puno veći nego što se u početku mislilo.“
Pristup planiranju održive urbane mobilnosti kakav ima Bologna služi kao primjer vrijedan pažnje budući da ne obuhvaća samo sam grad, već i cijelo gradsko područje te je vođen spoznajom da rješavanje ključnih izazova i postizanje primarnih ciljeva zahtijeva regionalni fokus. Koordinacija s 54 druge općine, predvođena Metropolitanskom upravom, uključivala je značajne napore u poticanju suradnje među političarima, znanstvenicima i tehničkim uredima angažirajući više od 7000 pojedinaca putem internetskih anketa, grupa dionika i zajedničkih sastanaka.
Od 2018. godine Budimpešta aktivno radi na usklađivanju SUMP-a i SECAP-a (eng. Sustainable Energy and Climate Action Plan) kako bi se emisije stakleničkih plinova smanjile za 40 % do 2030. godine, naglašavajući važnost planiranja projekata i investicijskih programa. Uz to, SECAP Budimpešte uključuje mjere za poboljšanje učinkovitosti prometa, kao što je nadogradnja infrastrukture, promicanje ekološki prihvatljivog prijevoza, poboljšanje javnog prijevoza i uvođenje integriranih rješenja za digitalnu mobilnost.
Zainteresirani mogu pogledati webinar ovdje, a dodatne informacije o održivoj mobilnosti mogu se pronaći u publikaciji Policy Options to Reduce Emissions from the Mobility Sector: Inspiring Examples and Learning Opportunities.
Izvor: https://www.eltis.org/in-brief/news/integrating-sumps-secaps-achieve-climate-neutrality