Nositelj izrade Nacionalnog plana je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s ostalim relevantnim dionicima, a Nacionalni plan izrađen je u skladu s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (RH) i Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nacionalni plan predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim je dan pregled glavnih razvojnih potreba i potencijala biciklističkog prometa u Republici Hrvatskoj te su utvrđeni posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (u daljnjem tekstu: NRS 2030.) i Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. (u daljnjem tekstu: Strategija), uz utvrđenu jasnu poveznicu s proračunom nositelja provedbe.
Izradom Nacionalnog plana je postavljen okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti kojima će se omogućiti ostvarenje punog potencijala sustava individualne mobilnosti temeljene na biciklističkom prometu i time ubrzati prijelaz na čiste nisko-ugljične oblike prometovanja.
Također, Nacionalnim planom predstavljeni su i ključni akti strateškog planiranja na razini Europske unije, kao i na razini drugih država članica, u kojima je stavljen fokus na razvoj biciklističkog prometa te je dan pregled Europskih direktiva, Strateških smjernica, te internacionalnih studija i smjernica, relevantnih za razvoj biciklističkog prometa.
Europska komisija je u prosincu 2020. godine usvojila Strategiju za održivu i pametnu mobilnost s ciljem usmjeravanja europskog prometa prema budućnosti, kojom se planira osigurati visoku dostupnost održivih alternativnih prometnih rješenja, uključujući održivu i zdraviju međugradsku i gradsku mobilnost, radi većeg izbora načina putovanja. Navedenom Strategijom se u svrhu postizanja klimatskih ciljeva do 2030. godine, podržava daljnji razvoj biciklističkog prometa, povećanje udjela javnog prijevoza, pješačenja i vožnje biciklom u načinskoj raspodjeli putovanja radi smanjenja onečišćenja i prometnog preopterećenja uzrokovanih prometom. Strategijom se planira potaknuti rast korištenja aktivnih oblika prometovanja izgradnjom više od 2300 kilometara različite biciklističke infrastrukture u gradovima, dok se u narednom desetljeću taj broj planira udvostručiti na 5000 kilometara.
UNECE i WHO su kroz zajednički program – THE PEP (Paneuropski program za promet, zdravlje i okoliš) organizirali peti sastanak na visokoj razini o prometu, okolišu i zdravlju u Beču (svibanj 2021.). Na sastanku je usvojena Bečka deklaracija kako bi se potaknula transformacija prema čistom, sigurnom, zdravom i uključivom prijevozu i mobilnosti, sa snažnim fokusom na promicanje biciklizma u cijeloj paneuropskoj regiji.
Ministri i predstavnici europskih zemalja usvojili su Paneuropski master plan za promicanje biciklizma, prvu inicijativu takve vrste u regiji. Ključni ciljevi Master plana su udvostručenje biciklizma u regiji do 2030. godine, značajno povećanje bicikliranja i pješačenja, preraspodjela prostora u korist biciklizma i pješačenja, poboljšanje infrastrukture za aktivne oblike prometovanja, povećanje sigurnosti biciklista i pješaka, razvoj nacionalnih politika, strategija i planova za biciklizam i integriranje biciklizma u zdravstvene politike, infrastrukturu i planiranje korištenja zemljišta.
Razvojem sustava individualne mobilnosti temeljene na biciklističkom prometu omogućuje se veći broj oblika prometovanja te smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Navedenim se značajno jača otpornost na krize i postavljaju temelji za održivu i zelenu tranziciju. U skladu s tendencijom daljnjeg prijelaza na čiste nisko ugljične oblike prometovanja te mogućnost ubrzanja tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu, održivom turizmu, unapređenju sustava prostornog uređenja te u konačnici zdravijem, aktivnijem i kvalitetnijem životu građana,
Nacionalni plan podržava strateške ciljeve Europske unije u području zelene i održive mobilnosti te ciljeve strategija u Republici Hrvatskoj u području prometa, turizma, zaštite okoliša, zdravstva i sporta.
Izrada Nacionalnog plana usklađena je sa smjernicama projekta Danube Cycle Plans financiranim iz fondova Europske unije, te sa Pripremom Nacionalnog plana rukovodio je koordinacijski odbor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Prijedlog Nacrta Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027. izradio je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima.
Javno savjetovanje otvoreno je do 22. travnja 2023. , a svi zainteresirani svoje prijedloge i primjedbe mogu uputiti putem poveznice: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23682
Izvor: esavjetovanja.gov.hr
Slika: Unsplash