19. 4. 2017. | Dobra praksa iz EU

Određivanje potencijala grada Malmöa za uspješan Plan održive urbane mobilnosti (Švedska)

U ožujku 2016. godine gradsko vijeće grada Malmöa usvojilo je svoj prvi Plan održive urbane mobilnosti, ključan dokument kojim se zauzima cjelovit pristup poveznici između urbanog razvoja i održivog prijevoza baziranog na ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj održivosti. Prvi korak u procesu izrade Plana održive urbane mobilnosti – kao što je ocrtano u Smjernicama za planove održive urbane mobilnosti Europske komisije – jest odrediti potencijal razvoja uspješnog plana održive urbane mobilnosti. Temeljit rad Malmöa po tom pitanju pomogao je postaviti čvrste osnove na temelju kojih Malmö može izraditi učinkovit Plan urbane održive mobilnosti.

Kontekst
Određivanje potencijala za razvoj uspješnog Plana održive urbane mobilnosti ovisi o mnogim unutarnjim i vanjskim faktorima koji čine cjelokupan okvir za planiranje procesa i provedbu Plana. Ključne aktivnosti u tom pogledu uključuju posvećivanje cjelokupnim principima održive mobilnosti, procjenu učinka regionalnih i nacionalnih okvira i provođenje samo-procjene.

Na početku procesa razvoja plana potrebna je samo-procjena kako bi se utvrdile snage i slabosti trenutnih praksi planiranja i kako bi se razumio potencijal uspješne pripreme Plana održive urbane mobilnosti. Procjena bi trebala utvrditi barijere i pokretače koji bi mogli utjecati na proces razvoja plana, i odrediti kako će izgledati proces razvoja plana u lokalnom kontekstu svakog grada.

Na djelu
U Malmöu, samo-procjena je mapirala trenutne strateške dokumente općine te njihov opći utjecaj na planiranje, posebice planiranje prometa. Također je ustanovljena nepovezanost između općeg plana i specifičnih planova grada, poput bicikliranja i akcijskog plana po pitanju zagađenja.

“Mapirali smo način donošenja odluka i načine odlučivanja o budžetu i njegove raspodjele”, rekao je Andreas Nordin, voditelj projekta u Malmöu. “Prikupili smo sve osnovne dostupne podatke o gradu i stanovništvu, poput dobi, vlasništva nad automobilima, rodno-specifične podatke, brzinu rasta, strukturu grada, dohotke, pristupačnost, škole, trgovine, destinacije. Podaci su tijekom procesa prikazani na mapama i postali su temeljem postavljenih ciljeva za određeno područje.”

U suradnji sa Sveučilištem u Berlinu, grad je procijenio koje ciljeve Malmö treba doseći kako bi postao grad koji raste na održiv način. Procijenjeni potrebni postotak dijeljenja automobila (eng. car-share) postavljen je na cca. 25-30 %. Nakon političke rasprave i izračuna vjerojatnosti postizanja tog cilja, cilj po pitanju dijeljenja automobila postavljen je na 30% do 2030. godine. Drugi modalno podijeljeni ciljevi do 2030. godine uključuju postotak biciklističkog prijevoza od 30%, gradskog prijevoza od 25% i hodanja u iznosu od 15%. Nordin je dodao: “Ovi ciljevi bili su ključni tijekom cijelog procesa te predstavljaju temelj naše vizije.”

Prema gradu, mjerljivi dugoročni ciljevi bili su ključni za izazivanje djelovanja. Kako bi se osigurao kontinuiran razvoj Planova održive urbane mobilnosti i minimizirao rizik, grad je imao dva voditelja projekta koja su radila zajedno. Početna točka bila je podijeliti izazove na šest glavnih problema koje su rješavale radne skupine od 4-5 sudionika, s različitim znanjima koja odgovaraju pojedinom području.

Izvještaji radnih grupa postavili su temelje Plana urbane održive mobilnosti. Radne skupine su radile ukupno 750 sati i tada su svoje izvještaje predale voditeljima projekta. Voditelji projekta radili su oko 1500 sati kako bi se napisao i usvojio Plan održive urbane mobilnosti. Proces je uključivao niz radionica, rasprava i informativnih sastanaka u koje je bilo uključeno više od 800 sudionika.

Rezultati
Samo-procjena Malmöa odredila je područja na koja se grad trebao usredotočiti, poput socijalne održivosti i uključila je raznovrsniju grupu stručnjaka na izravniji način no što je to izvorno bilo planirano. Grad je također ustanovio da mora isključiti politiku parkiranja kako bi dobio na vremenu, s obzirom na to da se taj zadatak ispostavio kompleksnijim no što je inicijalno procijenjeno.

Samo-procjena je također omogućila Malmöu da zaključi kako mu se nudi jedinstvena prilika sprečavanja prometnih zagušenja. Zastoji u vrijeme najvećih gužvi, zajedno s očekivanim rastom gradskog stanovništva, prijetili su da postanu veliki problem ako grad ne ojača održive načine mobilnosti.

“Naša evaluacija pokazuje da sam proces razvoja Plana održive urbane mobilnosti predstavlja velik izvor informacija i rasprava koje su dovele do većeg angažmana svih planera u području određenih tema povezanih s prometom”, rekao je Nordin.

“Ona također pokazuje da sam čin izrade dokumenta i njegovo usvajanje nipošto nisu kraj tog procesa. Jednako je važno da se osigura dovoljno resursa za provedbu Plana održive urbane mobilnosti kako bi se postigli ciljevi koji su njime određeni. Korištenje zaleta postignutog recentnim usvajanjem plana može doprinijeti jačanju utjecaja plana na gradsku mobilnost.”

Malmö trenutno radi na provedbi 20 inicijativa određenih Planom. Modalno podijeljeni ciljevi određeni za različite dijelove grada sada su osnova lokalnih planova. Model rada s različitim radnim skupinama koje pronalaze rješenja za različite probleme usvojen je i za izradu drugih strateških dokumenata grada. Iako je plan bio vruća politička tema, njegovo usvajanje je olakšalo i učinilo dostupnijim planiranje mobilnosti.

Izazovi, prilike i prenosivost
Kada se planirao Plan održive urbane mobilnosti, ideja Malmöa je bila učiniti strategiju automobilskog prometa i korištenja prometnica mnogo jasnijom. No to se pokazalo prevelikim zalogajem za samo jedan dokument, pa grad trenutno planira kako dostići određene ciljeve na detaljniji način, što je trebao biti jedan od glavnih elemenata Plana održive urbane mobilnosti. Malmö nije uspio iznaći jasnije ciljeve ni za promet tereta, što je također bila inicijalna namjera.

“Ako ćemo ikad ponavljati ovaj proces, smatram da bismo trebali ranije početi pripremati političare te ih pokušati više uključiti u raniju fazu. To bi im pružilo bolji uvid i učinilo ih zainteresiranijima za taj proces”, kaže Nordin.

“Možda će trebati neko vrijeme da se svi slože, no dugoročno je vrijedno imati dokument koji su prihvatile najviše instance kao dio šireg procesa planiranja grada.

Povezivanje Plana održive urbane mobilnosti s istraživačkim i sveučilišnim studijama također daje kredibilitet predstavljenim rezultatima.”

Gradovima koji tek kreću na prvi korak, Malmö preporučuje određivanje jasnih ciljeva koji im daju broj kojem streme u pogledu različitih modova prometa. Miješane radne skupine u smislu uključivanja različitih kompetencija kao i konkretnih pitanja na kojima rade radne skupine (npr. “Koji faktori utječu na to kako se ljudi kreću našim gradom”) također su dobar način za dolazak do kvalitetnog plana. Kada Plan održive urbane mobilnosti i sveobuhvatan plan pokazuju u istom smjeru lako je dalje djelovati.

Izvor: eltis.org

Povratak