21. 4. 2017. | Okrugli stol

U Zagrebu održan okrugli stol o planiranju održive mobilnosti u gradovima

Vratiti ulice ljudima u fokusu je izrade Planova održive urbane mobilnosti (SUMP), jedna je od poruka iznimno posjećenog okruglog stola, održanog 13. travnja 2017. godine u organizaciji ODRAZ-a / Tajništva mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE, Udruge gradova u RH i projekta "Dijalog o mobilnosti u Zagrebu". Na okruglom stolu okupilo se 60-ak sudionika - predstavnika gradova, fakulteta, ministarstava, udruga, javnih i privatnih tvrtki koje se bave prometnim planiranjem i mobilnošću te ostalih zainteresiranih građana.

Nakon što je Lidija Pavić-Rogošić (ODRAZ / Tajništvo mreže CIVINET) pozdravila sve prisutne u dvorani, pozdravni govor održala je državna tajnica za promet Nikolina Brnjac iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, u kojem je istaknula važnost dugoročnog planiranja kao procesa koji uključuje sve zainteresirane sudionike. Okrugli stol je moderirao Srđan Škunca iz Grada Rijeke, koordinator mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE.

Planiranje za bolju kvalitetu života

Kao uvod u raspravu, održano je nekoliko zanimljivih izlaganja. Prvo izlaganje održao je Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije s temom “Što je Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i koje novosti donosi u planiranju”. Na početku svog izlaganja Plevnik je istaknuo kako je razlog izrade brojnih SUMP-ova u Sloveniji, mogućnost financiranja iz Kohezijskih fondova. Osnovno pitanje SUMP-a glasi kako poboljšati kvalitetu života, što je velika promjena u odnosu na dosadašnje prometne strategije. Dok je u prvoj fazi prometnog planiranja u fokusu bila gradnja cesta i parkirališta (planiranje za automobile), a druga faza bila usredotočena na bolji javni prijevoz (planiranje za ljude), treća faza promovira pješačenje i bicikliranje, nemotorizirani prijevoz i vraćanje javnih prostora ljudima (planiranje za bolju kvalitetu života). Najveća promjena u odnosu na dosadašnje planiranje jest interdisciplinarnost.

U Sloveniji SUMP-ovima žele odgovoriti na pitanja kako postojeće stanje učiniti boljim i efikasnijim. Upravljanje parkiranjem jedna je od važnijih tema slovenskih SUMP-ova, a prvi korak u njegovom rješavanju odgovara na pitanje što se može učiniti s postojećim kapacitetima. Dosta je fokusa usredotočeno i na javne prostore. Glavni cilj je vratiti ljude na ulice, odnosno vratiti ulice ljudima, zaključuje na kraju svog zanimljivog i inspirativnog izlaganja Plevnik. Takav princip funkcionira od manjih pa sve do velikih gradova poput Barcelone.

Mogućnosti financiranja projekata održive mobilnosti

Sljedeće izlaganje na temu “Priprema i financiranje projekata održive gradske/urbane mobilnosti” održao je Damir Šoštarić, voditelj Službe za potporu projektima iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH.  Razvoj održive multimodalne mobilnosti jedan je od ključnih izazova za europske gradove i funkcionalna gradska područja u programskom razdoblju 2014.-2020., istaknuo je Šoštarić. Mnogo je financijskih instrumenata EU-a namijenjeno upravo razvoju urbane mobilnosti – Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europski fond za strateška ulaganja (EFSI), Horizon 2020. SUMP svakako stvara preduvjete za bolji pristup EU fondovima, naglasio je Šoštarić.

U izlaganju Šoštarić se osvrnuo i na razlike između prometnog Masterplana (funkcionalne regije) i SUMP-ova. Riječ je strateškim dokumentima koji se temelje na stvarnim potrebama identificiranima u postupku analize postojećeg stanja na području funkcionalne regije (a na temelju prometnog modela ukoliko je primjenjivo). Dok SUMP predstavlja prometni Masterplan grada i okolice, Strategija prometnog razvoja RH predstavlja prometni Masterplan Republike Hrvatske. U novoj Strategiji prometnog razvoja RH 2017.-2030., koja je u završnoj fazi, definirano je šest funkcionalnih regija.

Ministarstvo mora prometa i infrastrukture izradilo je nacionalne smjernice za SUMP-ove, koje su sada u fazi odobrenja. Novim Zakonom o regionalnom razvoju RH definira se izrada tzv. Strategija razvoja urbanih područja (SRUP) te je namjera Ministarstva da metodologija izrade SUMP- ova bude upravo dio ovog strateškog dokumenta. Na taj će se način kroz SRUP dodatno obraditi prometni sektor te će na kraju proizaći set mjera koje je potrebno provesti kako bi se ispunili ciljevi Strategije, a sami korisnici tj. jedinice lokalne samouprave neće dobiti obvezu izrade još jednog strateškog dokumenta, izložio je Šoštarić.

Primjer izrade SUMP-a Grada Siska

Marko Slavulj iz Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izložio je postupak i proces izrade Plana održive urbane mobilnosti Grada Siska te proces prihvaćanja SUMP-a i proces izrade strateškog plana utjecaja na okoliš (SPUO). Izrada je započela u studenom 2015., a planirani završetak je sredinom 2017. godine. Plan je razrađen na idejnom nivou, prema odabrana tri vremenska horizonta; 2017., 2020. i 2030., s prijedlogom mjera u segmentima javnog gradskog prijevoza, nemotoriziranog prometa (pješačkog i biciklističkog), cestovne infrastrukture, motoriziranog prometa (upravljanje prometom i vođenje prometnih tokova, upravljanje parkiranjem, upravljanje prometnom sigurnošću), i logistike.

SUMP Grada Siska predstavljat će temeljni prometno-prostorni plan kojim se na rok do 2030. određuje razvoj njegovog prometnog sustava te koji bi trebao posljedično utjecati na poboljšanu gospodarsku sliku Grada. Od strane Gradskog vijeća Grada Siska prihvaćen je 24. ožujka 2017. godine. Slavulj je na kraju zaključio kako je tijekom cijelog procesa izrade SUMP-a postojala odlična komunikacija s gradom (pročelnica- gradonačelnica), brzo su prikupljeni svi bitni podaci za izradu SUMP-a te se slobodno može reći kako je Grad Sisak u rangu s ostalim EU gradovima koji imaju usvojen SUMP.

Građani prvi!

Posljednje izlaganje s temom “Zašto je sudjelovanje građana važno? na primjeru projekta “Dijalog o mobilnosti u Zagrebu” održala je direktorica ODRAZ-a Lidija Pavić-Rogošić. Projekt ima za cilj uspostavu suradnje između građana, udruga i grada Zagreba za osiguravanje boljih prometnih rješenja kao lokalnog javnog dobra, a ODRAZ ga provodi u suradnji s članovima CIVINET-a – Udrugom “Sindikat biciklista” i Gradom Zagrebom. Istaknula je kako Europska komisija sve više zahtjeva da se u projekte koji su financirani iz europskih fondova na primjeren način uključe različiti dionici i građani. Osvrnula se i na ODRAZ-ovo iskustvo u velikom EU projektu CIVITAS Elan, čiji je moto bio “Građani prvi!”. Kratko je izložila što je to sudjelovanje građana, što ono uključuje te koje su koristi za javni sektor, građane, civilni sektor i zajednicu. Predstavila je i što je dosad napravljeno u sklopu spomenutog projekta, koji završava u studenome ove godine.

Nakon prezentacijskog dijela programa među sudionicima se razvila živa rasprava, koja se nastavila i u neformalnom druženju, nakon završetka okruglog stola.

Pridružite nam se na 2. CIVINET Forumu!

O temi planiranja i upravljanja održivim prometom više će se govoriti i na 2. CIVINET Forumu, koji će se ove godine održati 9. lipnja u Rijeci. Forum će biti prilika za okupljanje članova mreže CIVINET, a dobrodošli su svi zainteresirani za temu razvoja održivog prometa u gradovima. Program i više informacija bit će uskoro dostupni na web stranici ODRAZ-a i mreže CIVINET.

Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.
Prezentacije s okruglog stola dostupne su OVDJE.

Povratak