Poboljšanja okoliša za bolje fizičko zdravlje
Aktivna mobilnost pomaže smanjiti oslanjanje na motorizirani prijevoz, čime doprinosi većoj održivosti okoliša. Povećanjem korištenja aktivnih oblika prijevoza, smanjuju se emisije i zagađenje zraka. Stoga se aktivna mobilnost često smatra najodrživijim oblikom osobnog prijevoza.
Smanjenje emisija ugljičnog dioksida
Studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Transportation Research pokazala je da prosječna osoba koja se prebaci s korištenja automobila na bicikl smanjuje životni ciklus emisija CO2 za 3,2 kilograma CO2 dnevno. Dodatno, studija Europske biciklističke federacije iz 2011. godine potvrđuje ove podatke te otkriva da bi povećanje bicikliranja za 10 % moglo dovesti do smanjenja emisija u urbanom prijevozu za 5-6 %. Ovaj učinak doprinosi poboljšanju javnog zdravlja kroz pozitivne posljedice poboljšanja kvalitete zraka.
Smanjenje zagađenja bukom
Osim poboljšanja kvalitete zraka, zagađenje bukom koje proizlazi iz motoriziranog prometa može se smanjiti prihvaćanjem aktivne mobilnosti. Jedan od pet Europljana izložen je dugoročnim razinama buke koje su štetne za njihovo zdravlje, a veliki dio potječe od prometne buke. Širim prihvaćanjem aktivnih modaliteta, zagađenje bukom može se ublažiti kako bi se postigao cilj EU-ovog Akcijskog plana prema nultom onečišćenju do 2050. smanjenjem udjela ljudi kronično uznemirenih prometnom bukom za 30 % u sljedećih šest godina.
Izravne fizičke koristi aktivne mobilnosti
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, tjelesna neaktivnost je primarni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, koje su vodeći globalni uzrok smrti, odnoseći procijenjenih 17,9 milijuna života svake godine. Međutim, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću, poput hodanja ili bicikliranja, može smanjiti ovaj rizik i imati mjerljiv i izravan pozitivan utjecaj. Velika studija objavljena u časopisu The Lancet pratila je više od 400.000 osoba tijekom osam godina i otkrila da su oni koji su se bavili bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta imali 20-30 % niži rizik od prerane smrti u usporedbi s neaktivnim pojedincima.
Hodanje prema boljem kardiovaskularnom zdravlju
Studija iz 2023. godine objavljena u European Journal of Preventive Cardiology ističe snažnu povezanost između hodanja i kardiovaskularnog zdravlja. Analiza više od 225.000 ljudi iz 17 različitih studija širom svijeta zaključila je da što više hodate, to su veće zdravstvene koristi. Profesor Maciej Banach, vodeći istraživač studije, objasnio je: “Što više hodate, to je bolje… Otkrili smo da se ovo odnosi i na muškarce i na žene, bez obzira na dob, i bez obzira živite li u umjerenom, suptropskom ili subpolarnom području svijeta, ili pak u regiji s mješavinom klimatskih uvjeta.”
Bicikliranjem protiv srčanih bolesti
Aktivni modalitet bicikliranja također je pokazao značajne koristi za kardiovaskularno zdravlje. Istraživanje Copenhagen City Heart Study, koje je pratilo više od 20.000 ljudi tijekom 14 godina, otkrilo je da redoviti biciklisti imaju 30 % manji rizik od srčanih bolesti od onih koji ne bicikliraju. Ova otkrića naglašavaju utjecaj koji odabir aktivne mobilnosti može imati na zdravlje srca.
Povećanje dugovječnosti i prevencija kroničnih bolesti
Osim poboljšanog kardiovaskularnog zdravlja, aktivna mobilnost također doprinosi povećanju dugovječnosti i prevenciji kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i raka, dok također poboljšava gustoću i snagu kostiju. Europska udruga za proučavanje dijabetesa navodi da tjelesna aktivnost može poboljšati osjetljivost na inzulin i razinu glukoze u krvi, čime se smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Dodatno, Europski kodeks protiv raka napominje da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva, dojke i endometrija.
Prednosti aktivne mobilnosti protežu se i na mišićno-koštano zdravlje. Međunarodna zaklada za osteoporozu navodi da redovita tjelesna aktivnost koja nosi težinu, poput hodanja, može pomoći u održavanju gustoće kostiju i jačanju mišića, dok smanjuje vjerojatnost prijeloma povezanih s osteoporozom, osobito kod žena u postmenopauzi. Bicikliranje, iako nije vježba koja nosi težinu, radi na održavanju i poboljšanju mišićne snage i fleksibilnosti zglobova. Studija iz 2020. godine objavljena u SAGE Open Medicine Journal otkrila je da redovito bicikliranje može poboljšati funkciju zglobova i smanjiti simptome artritisa, čineći ga idealnim modalitetom aktivne mobilnosti za starije odrasle osobe i one s uvjetima zglobova.
Mentalno zdravlje i socijalna uključenost
Osim fizičkog zdravlja, aktivna mobilnost ima značajne pozitivne učinke na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit. Prema podacima koje je pružila Europska unija, više od 25 milijuna ljudi pogođeno je anksioznim poremećajima, a 21 milijun ljudi pogođeno je depresivnim poremećajima. Dodatno, Eurobarometrovo istraživanje provedeno u lipnju 2023. godine pokazalo je da je 46 % Europljana iskusilo emocionalne ili psihosocijalne probleme (poput osjećaja depresije ili tjeskobe) unutar prethodnih 12 mjeseci. Iako su to složeni i višestrani mentalni zdravstveni uvjeti, sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti dokazalo je da ublažava te učinke. Sustavni pregled objavljen u časopisu JAMA Psychiatry otkrio je da su pojedinci koji su se redovito bavili tjelesnom aktivnošću smanjili epizode depresije za do 25 %, u usporedbi s neaktivnim pojedincima, a meta-analiza relevantnih studija iz 2018. godine otkrila je da je tjelesna aktivnost povezana sa smanjenjem vjerojatnosti razvoja depresije za 17 %. Sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti može proizvesti i osloboditi endorfine u mozgu, na način da potiče zdrave razine endorfina, što može pomoći pojedincima u suočavanju sa simptomima anksioznosti ili depresije te poboljšati raspoloženje i cjelokupno mentalno zdravlje.
Nadalje, sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti značajno poboljšava socijalne interakcije i angažman zajednice stvaranjem prilika za ljude da se povežu na javnim mjestima i gradskim ulicama. Kada ljudi hodaju ili voze bicikl, veća je vjerojatnost da će sresti susjede i sudjelovati u spontanim razgovorima te trenucima povezivanja, čime se jačaju veze i potiče osjećaj zajedništva.
Dodatno, sve je veći broj zajednički orijentiranih inicijativa koje omogućuju aktivnu mobilnost i mogu poboljšati socijalnu koheziju. Od inicijativa za školarce poput platforme Nudgd koja potiče aktivnu mobilnost u putovanjima do škole i “biciklističkih autobusa/vlakova” koji okupljaju djecu za sigurnije bicikliranje; do Bike Buddy zajednica i projekata koji omogućuju starijim osobama i onima s ograničenom pokretljivošću sudjelovanje u aktivnim modalitetima. Sve te inicijative rade na jačanju zajedničkih veza.
Aktivna mobilnost za životnije gradove
Povećano prihvaćanje aktivne mobilnosti stvara pozitivan povratni učinak: kako sve više ljudi odabire hodati ili voziti bicikl, javni prostori postaju inkluzivniji i privlačniji, te potiču još veću uključenost. Sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti ne samo da stvara pozitivne individualne zdravstvene učinke: poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, jačanje kostiju i poboljšanje mentalnog zdravlja; već također poboljšava uvjete okoliša i jača socijalnu koheziju za zdravije i održivije gradove. Prihvaćanjem aktivne mobilnosti, pojedinci mogu pridonijeti zdravijem i duljem životu za sebe i svoje zajednice.
Izvor: LinkedIn EIT Urban Mobility
Slika: Unsplash