Prometno siromaštvo već je neko vrijeme izazov, a rizik raste zbog energetske i klimatske krize te zelene tranzicije. Europskim zelenim planom i paketom „Prikladan za 55“ EU se obvezala postići klimatsku neutralnost do 2050., uvodeći mjere poput Socijalnog klimatskog fonda za ublažavanje društvenih učinaka zelene tranzicije.
Prometno siromaštvo, prema Uredbi o socijalnom klimatskom fondu, znači da pojedinci i kućanstva nisu u mogućnosti ili imaju poteškoća s podmirivanjem troškova privatnog ili javnog prijevoza ili nemaju ili imaju ograničen pristup prijevoznim sredstvima koja su im potrebna za pristup osnovnim socioekonomskim uslugama i aktivnostima Kućanstva u ruralnim, planinskim ili slabije razvijenim područjima najviše su pogođena.
Zemlje srednje i istočne Europe poput Slovenije, Slovačke, Mađarske i Hrvatske dijele neke sličnosti u pogledu prometnih aranžmana: zastarjela prometna infrastruktura koja datira iz austrougarske ili socijalističke prošlosti, značajna ulaganja u izgradnju autocesta i cestovnih veza posljednjih desetljeća, dominacija osobnog prijevoza automobilima, slabije razvijena infrastruktura javnog prijevoza i ograničen pristup alternativnim načinima prijevoza.
Brošura projekta „Transport Poverty in the CEE Region“ nudi primjere dobre prakse iz Slovenije, Slovačke, Mađarske i Hrvatske. Iako uspjeh određenih praksi u odabranim zemljama ne znači da je isti oblik djelovanja izvediv u drugim europskim regijama, može poslužiti kao nadahnuće ili ideja koja se može prilagoditi u odabranom području.
Brošura na engleskom, slovenskom, slovačkom i mađarskom jeziku dostupna je OVDJE.
Izvor: focus.si