17. 11. 2020. | Aktivnosti članova

Održana konferencija o planiranju nemotoriziranog prometa

Završna konferencija projekta "Održiva sigurnost nemotoriziranog prometa u urbanim sredinama" koji su provodili hrvatski članovi CIVINET-a - ODRAZ, Fakultet prometnih znanosti i udruga Sindikat biciklista, održana je online 17. studenog 2020. Na konferenciji pod nazivom "Planiranje nemotoriziranog prometa - jučer, danas, sutra" prisustvovalo je 70 sudionika - prometnih stručnjaka, predstavnika gradova, relevantnih ministarstava, institucija, fakulteta i udruga. Sudjelovali su i brojni članovi mreže CIVINET iz Slovenije, BiH, Makedonije i Srbije.

Konferencija je započela izlaganjem Daniela Bachofnera iz švicarske udruge Pro Velo koji je govorio o aktualnoj situaciji u Švicarskoj te predstavio primjere planiranja pješačkog i biciklističkog prometa u Zűrichu i Ženevi. Trenutno se u Švicarskoj vodi rasprava o prijedlogu Federalnog vijeća za uvođenje obavezne kacige za e-bicikle do 25 km/h, s obzirom da stope nesreća rastu, posebno za e-bicikle.

Mario Ćosić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti predstavio je rezultate istraživanja o pješačkom i biciklističkom prometu provedenom u 20 županijskih središta u Hrvatskoj te prometni model razvoja sigurnih ruta za pješake i bicikliste na primjeru jednog velikog (Zagreb) i jednog srednjeg grada (Slavonski Brod). U sklopu projekta izrađen je prijedlog smjernica za izmjenu nacionalnih propisa za sigurnost pješačkog i biciklističkog prometa.

Istaknuo je kako se u Hrvatskoj godišnje događa 30 tisuća prometnih nesreća, najviše (70 do 80%) u urbanim sredinama, od čega najviše stradalih čine pješaci i biciklisti, čak 30%.

Ćosić smatra kako je važna kohezija javnih tijela i ostalih dionika te je potrebno primijeniti iskustva iz Švicarske, koji puno više rade na promociji i edukaciji. U odnosu na Švicarsku, Hrvatska ima kvalitetniju bazu podataka, s obzirom da u Švicarskoj medicinsko osoblje nije dužno obavijestiti policiju o ozljedama uzrokovanim prometnim nesrećama.

Nadalje, na konferenciji je prezentirano stanje sigurnosti nemotoriziranog prometa u Hrvatskoj, s posebnim fokusom na biciklistički promet. Statističke podatke je za konferenciju pripremio Miron Huljak iz MUP-a.

Predrag Brlek sa Sveučilišta Sjever predstavio je aktivnosti projekta zakOči – take a brake! koji ima za cilj poboljšanje dobrobiti i sigurnosti djece kroz smanjenje izloženosti riziku tijekom pješačenja ili bicikliranja te promišljanje prijateljskog prometnog okoliša za djecu pješake i bicikliste.

Zatim su studentice koprivničkog Sveučilišta Sjever iznijele ideje planiranja urbane mobilnosti na području Varaždina. Nives Domjan predstavila je primjer rješavanja prometa na dionici Hallerove aleje od Vrazove do ulice Ratimira Hercega, a zatim je Karla Vupora prezentirala prijedlog uvođenja sustava javnih bicikala grada Varaždina. Studentski radovi nastali su u sklopu Radionice o mobilnosti i utjecaju prometa na okoliš koja je održana u listopadu kao dio aktivnosti projekta. Studenti su dobili zadatke na kojima su radili dva tjedna uz pomoć mentora (Marko Stančec, Ivan Nemet, Ivan Cvitković i Marko Slavulj) te izradili idejna rješenja za različite dijelove Varaždina i Koprivnice. Dva najuspješnija, dobila su priliku biti predstavljena tijekom ove konferencije.

U sklopu konferencije održana je panel rasprava o budućnosti planiranja nemotoriziranog prometa u Jugoistočnoj Europi u kojoj su sudjelovali  Kristijan Ležaić (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH), Predrag Brlek (Sveučilište Sjever), Marko Slavulj (Fakultet prometnih znanosti), Ivan Nemet (Udruga “Sindikat biciklista”) i Andrej Klemenc (Ljubljanska kolesarska mreža). Raspravu je moderirao Marko Stančec iz ODRAZ-a.

Neki od zaključaka s panel rasprave:

– važna edukacija, ne samo sudionika u prometu, već i stručnjaka koji rade u sustavu te donositelja odluka
– potrebno je istovremeno iskoristiti sve mogućnosti koje se nude, ali i raditi na tome da se dođe do sustavnih promjena te raditi na obje strane istovremeno
– nužan je interdisciplinarni, a ne sektorski pristup
– mogućnost ozakonjenja SUMP-a kao temeljnog dokumenta razvoja prometnog sustava nekog grada
– veće uključivanje javnosti i zainteresiranih dionika u proces planiranja

Prezentacije:

Povratak