30. 3. 2022. | Dobra praksa iz EU

Sigurnost na cestama u EU-u: smrtni slučajevi u 2021. i dalje su znatno ispod razine prije pandemije

Dana 28. ožujka 2022. Europska komisija je objavila preliminarne podatke o smrtnim slučajevima na cestama za 2021. godinu. Procjenjuje se da je 19.800 ljudi poginulo u prometnim nesrećama prošle godine. To je povećanje od 1.000 smrtnih slučajeva (+5%) u odnosu na 2020., ali i dalje predstavlja gotovo 3.000 (-13%) manje smrtnih slučajeva u odnosu na razdoblje prije pandemije za 2019. godinu. Krajnji je cilj prepoloviti broj umrlih do 2030. godine. U cijeloj Europskoj uniji, u posljednjem je desetljeću zabilježen pad od 36%.

Povjerenica za promet Adina Vălean rekla je: „Kako se razina prometa vraća u normalu, moramo osigurati da se ne vratimo na broj smrtnih slučajeva prije pandemije na našim cestama. Na razini EU-a nastojat ćemo kroz financiranje, zakonodavstvo i pristup, pomoći u stvaranju „sigurnog sustava” sigurnije infrastrukture, sigurnijih vozila, sigurnije upotrebe cesta te bolje skrbi nakon sudara. Ali to je zajednička odgovornost država članica, industrije i sudionika u prometu. Svaka smrt i teška ozljeda na našim cestama može se izbjeći”

Kontrastna slika na cestama diljem EU

Broj smrtnih slučajeva na cestama u cijeloj EU 2021. porastao je za 5% u odnosu na prethodnu godinu, iako su na usporedbu s 2020. snažno utjecali obrasci razine prometa u svakoj zemlji tijekom pandemije. Između 2019. i 2020. broj poginulih na cestama pao je za 17%.

Ukupni poredak (ljestvica isključuje zemlje s manje od 100 smrtnih slučajeva godišnje) stopa smrtnosti po zemljama nije se značajno promijenila s najsigurnijim cestama koje se nalaze u Švedskoj (18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), dok je Rumunjska (93/milijun) izvijestila o najvišoj stopu u 2021. Prosjek za EU bio je 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika.

Temeljem preliminarnih podataka, devet država članica (Danska, Njemačka, Irska, Cipar, Litva, Malta, Poljska, Portugal i Švedska) zabilježilo je najmanji broj smrtnih slučajeva na cestama u 2021.

U usporedbi s 2019. godinom prije pandemije, smrtni slučajevi na cestama u 2021. pali su za 13% s najvećim smanjenjem od više od 20% u Danskoj, Belgiji, Portugalu, Poljskoj i Litvi. Nasuprot tome, tijekom posljednje dvije godine Latvija, Slovenija i Finska doživjele su porast broja smrtnih slučajeva na cestama.

Najpogođenije skupine

Dostupni podaci za 2020. (detaljni podaci za 2021. još nisu dostupni) daju uvid u vrste sudionika u prometu koji su sudjelovali u prometnim nesrećama i njihove lokacije te pokazuju spol i dob žrtava.

Sveukupno, 52% smrtnih slučajeva u cestovnom prometu dogodio se na ruralnim cestama, u odnosu na 40% u urbanim područjima i 8% na autocestama. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 43% svih smrtnih slučajeva na cestama, dok su pješaci činili 20%, korisnici motornih vozila (motocikli i mopedi) 18% te biciklisti 10% ukupnih smrtnih slučajeva.

Unutar urbanih područja, obrazac je vrlo različit s pješacima (37%) koji čine najveći udio žrtava. S obzirom na to da korisnici motornih dvokotača čine 18% i sve veći broj poginulih biciklista (14%), što znači da su gotovo 70% ukupnih smrtnih slučajeva u urbanim sredinama ranjivi sudionici u prometu.

Muškarci su zaslužni za tri od četiri smrtna slučaja na cestama (77%). Starije osobe (65+) činile su više od četvrtine (28%) svih smrtno stradalih, iako proporcionalno više mladih strada na cestama. Dok je 12% poginulih na cestama u EU bilo u dobi od 18 do 24 godine, ova dobna skupina predstavlja samo 7% stanovništva EU-a. Stoga statistike pokazuju kako je veća vjerojatnost da će mladi sudjelovati u prometnoj nesreći sa smrtnim ishodom.

Pozadina

EU je sebi postavio cilj smanjenja smrtnih slučajeva na cestama od 50% – i, po prvi put, i teških ozljeda – do 2030. To je navedeno u strateškom akcijskom planu Komisije za sigurnost cestovnog prometa ( Strategic Action Plan on Road Safety) i Okviru politike EU-a za sigurnost na cestama 2021.-2030. (EU road safety policy framework 2021-2030) koji također postavlja planove za sigurnost na cestama s ciljem postizanja nula smrtnih slučajeva na cestama do 2050. („Vizija nula”). To je uključivalo postavljanje ključnih pokazatelja uspješnosti za sigurna vozila, ceste i rubove ceste; sigurnu upotrebu ceste, uključujući sigurnu brzinu, trijeznu vožnju, sprječavanje vožnje dok ste rastreseni i korištenje sigurnosnih pojaseva i zaštitne opreme; te brza i učinkovita njega nakon sudara.

Prvi rezultati za ključne pokazatelje uspješnosti bit će predstavljeni na Konferenciji o rezultatima sigurnosti cestovnog prometa EU-a 18. listopada 2022. Ovaj dvogodišnji događaj okuplja kreatore politike, civilno društvo i praktičare za sigurnost cestovnog prometa kako bi procijenili stanje sigurnosti cestovnog prometa u EU i sljedeće korake koji su potrebni za postizanje ‘Vizije nula’.

Sigurnost na cestama također je bila ključni element nedavnih inicijativa politike mobilnosti EU-a, uključujući Strategiju održive i pametne mobilnosti ( Sustainable and Smart Mobility Strategy), prijedlog Komisije za reviziju Uredbe o TEN-T-u i Okviru urbane mobilnosti. (revision of the TEN-T regulation and the Urban Mobility Framework.)

EU je na čelu Drugog desetljeća sigurnosti cestovnog prometa  koje je u kolovozu 2020. godine UN proglasio za razdoblje 2021. – 2030.

Za više informacija o statistici i brojkama pogledajte OVDJE.

Izvor: Eltis

Povratak