Home NovostiDobra praksa iz EUPet preporuka za gradove posvećene klimatskoj neutralnosti

Pet preporuka za gradove posvećene klimatskoj neutralnosti

by Zlatan

Gradovi su ključni u globalnoj potrazi za klimatskom neutralnošću, no provedba klimatskih akcija često zaostaje za njihovim ambicijama. Nedavni članak objavljen u časopisu Nature and Urban Sustainability sažima preporuke temeljene na iskustvu više od 362 grada koji ispunjavaju uvjete u okviru Misije EU 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova, više od 13 000 gradova iz Globalnog sporazuma gradonačelnika i šire.

Giulia Ulpiani, glavna autorica članka, naglasila je:

„Ovih pet praktičnih preporuka gradovi mogu koristiti kao kontrolni popis za oslobađanje svog punog potencijala u postizanju neto nulte emisije. Svaki redak rukopisa sadrži ključnu poruku, glas mnogih gradova, dokaze iz više kutova i disciplina koje imamo dužnost i čast podijeliti. Kao što kažemo u našem radu, „trenutak je sazrio za osnaživanje gradova, izvlačenje ključnih lekcija iz iskustva gradova diljem svijeta u klimatskim akcijama“. To je znanstveno pripovijedanje, lako se čita, lako se povezuje s njim, lako se inspirira. Nadamo se da će jednostavno motivirati, ujediniti i mobilizirati mnoge da se pridruže potrazi za klimatski neutralnom budućnošću s gradovima kao ranim pokretačima, inovacijskim središtima i predvodnicima trendova.“

Prema nedavnom izvješću, gradovi diljem svijeta odgovorni su za značajan udio emisija stakleničkih plinova (GHG), čineći 67 do 72 % u 2020. godini. Iako su se obveze neto nulte emisije proširile, trenutna stopa smanjenja emisija (1,6 % godišnje) ne dostiže potrebnih 2,7 % globalno. Nadalje, samo mali dio (7 %) postojećih urbanih ciljeva usklađen je sa scenarijima koji ograničavaju globalno zagrijavanje na 1,5°C.

Postizanje klimatske neutralnosti – holističkog, integriranog stanja u kojem je ravnoteža pozitivnih i negativnih emisija u svim sektorima, plinovima i područjima nula – zahtijeva od gradova da se snađu u neviđenoj složenosti i sistemskim promjenama.

Ova perspektiva predlaže pet praktičnih preporuka utemeljenih na iskustvu velikog uzorka gradova diljem svijeta kako bi se premostio jaz između ambicije i provedbe. Ove preporuke usredotočene su na trostruku ‘inter’ sinergiju: integritet (etički i moralni temelji), interakcija (konzultativni proces i upravljanje) i integracija (holistička priroda tranzicije).

(1) Težite sveobuhvatnosti, transparentnosti i integritetu

Učinkovito djelovanje protiv klime počinje čvrstim i poštenim obračunom emisija. Ova se preporuka usredotočuje na povećanje integriteta obećanja grada o postizanju nultih emisija putem točnih, sveobuhvatnih i ažurnih inventara emisija stakleničkih plinova.

Poboljšati obračun emisija: Gradovi bi trebali financirati razvoj svojih inventara emisija kako bi u potpunosti preuzeli proces i razvili snažno teritorijalno razumijevanje podrijetla emisija. Također moraju osnažiti svoje tehničke mogućnosti visokokvalitetnim podacima, uključujući napredne mreže senzora i promatranje zemlje, kako bi precizno izmjerili emisije, posebno za emisije Scope 3 koje je teško pratiti i na Globalnom jugu.

Osigurajte integritet ciljeva net-zero: Gradovi često ostvaruju ciljeve net-zero koji se oslanjaju na mehanizme poput ponora ugljika (npr. ozelenjavanje i pošumljavanje) za kompenzaciju zaostalih emisija. Kako bi održali legitimitet, gradovi moraju transparentno otkriti komponente ovih rezidualnih emisija, osiguravajući da proizlaze iz dinamične, multidisciplinarne analize, a ne prikrivanja politički nepogodnih operacija. Nadalje, prioritet uvijek mora biti smanjenje emisija na izvoru („načelo ublažavanja prije svega”).

 

(2) Uključite se u financijsko eksperimentiranje i inovacije

Osiguranje ogromnog kapitala potrebnog za tranziciju i dalje je značajna prepreka, a mnogim gradovima nedostaje kompetencija za formuliranje investicijskih strategija ili učinkovito iskorištavanje dostupnih sredstava.

Mobilizirajte raznoliki kapital: Gradovi moraju prijeći s konvencionalnog financiranja poput poreza na imovinu i duga te istražiti inovativne instrumente financiranja poput tvrtki za energetske usluge, zelenih obveznica, javno-privatnih partnerstava i grupnog financiranja (eng. crowdfunding). Ove alternative relevantne su na cijelom Globalnom sjeveru i jugu, posebno za digitalnu tranziciju.

Integrirajte dodatne koristi: Financijski jaz može se smanjiti uzimajući u obzir učinkovitost različitih tehnologija i ulogu rješenja temeljenih na prirodi (NBS). Mjerenjem i monetizacijom dodatne koristi klimatskih akcija (npr. poboljšana kvaliteta zraka, javno zdravlje), gradovi mogu privući širi raspon investitora i pokazati kako klimatska neutralnost koristi svim građanima.

 

(3) Unaprijediti policentrično upravljanje, suradnju i kolektivno vlasništvo

Rješavanje složenosti klimatske neutralnosti zahtijeva prelazak na policentrično upravljanje, koje omogućuje višestruke, preklapajuće centre donošenja odluka i potiče lokalno eksperimentiranje i učenje na svim razinama. To jača interaktivni element tranzicije.

Poticati suradnju: Gradovi bi trebali sudjelovati u međugradskim mrežama i partnerstvima znanosti, politike i prakse (SPP) – uključujući poduzeća, akademsku zajednicu i druge razine vlasti – kako bi iskoristili epistemološku raznolikost i ubrzali tempo transformacije.

Dati prioritet angažmanu građana: Smisleno angažiranje mora se usredotočiti na kolektivno promišljanje, gdje građani razmišljaju o zajedničkim izazovima i zajednički stvaraju rješenja. Učinkovita strategija zahtijeva jasan cilj i definiranu ulogu (zajednički osmišljenu, odlučujuću ili savjetodavnu) za građane i dionike.

 

(4) Koristite jednakost i uključivost kao kompas za holističko djelovanje

Prijelaz na klimatsku neutralnost mora biti vođen načelima jednakosti i pravde kako bi se spriječilo da negativne posljedice nesrazmjerno pogađaju najranjivije.

Provedite Okvir za klimatsku pravdu: Donositelji politika trebali bi koristiti okvir za klimatsku pravdu, temeljen na prepoznavajućim, distribucijskim, proceduralnim i međugeneracijskim stupovima. To znači sustavno procjenjivanje društvenih učinaka politika kako bi se osiguralo da klimatske akcije koriste svim socioekonomskim, dobnim i rodnim skupinama te aktivno uključivanje glasova marginaliziranih zajednica u donošenje odluka.

Spriječite nejednakosti: Rješavanje problema poput deložacija zbog renovacije (eng. renoviction) tj. iseljenja stanara zbog obnova za energetsku učinkovitost, i osiguravanje pristupa javnom prijevozu za ranjive zajednice ključno je, posebno kada je cilj klimatske neutralnosti blizu i zahtijeva neviđene stope obnove. Neki gradovi daju prioritet intervencijama za poboljšanje kvalitete života najpotrebitijih kako bi se ublažili rizici od osiromašenja i socijalne podjele.

 

(5) Zagovarajte integrirano i interoperabilno urbano planiranje

Sveobuhvatan i holistički pristup planiranju ključan je za integraciju klimatskih ciljeva u sve općinske funkcije.

Usvojite višesektorsko planiranje: Gradovi moraju usvojiti sveobuhvatne strategije planiranja koje koherentno uzimaju u obzir sve sektore (energiju, promet, otpad, korištenje zemljišta itd.) i ciljeve (smanjenje emisija stakleničkih plinova, prilagodba, kvalitetu života). To uključuje maksimiziranje zajedničkih koristi, poput kombiniranja energetskih obnova sa seizmičkom otpornošću i inicijativama za socijalno stanovanje.

Poticanje teritorijalne kohezije: Integrirano planiranje mora promicati ravnotežu između urbanih i ruralnih područja kako bi se iskoristile prednosti okolnih područja, poput prirodnih ponora ugljika i visokog potencijala obnovljive energije (npr. 78% europskog potencijala fotonaponske energije, energije vjetra i hidroenergije na kopnu je ruralno). Snažna partnerstva između urbanih i ruralnih područja ključna su za dekarbonizaciju lanaca opskrbe i izgradnju regionalne otpornosti.

Odgovorno prihvatite rješenja za pametne gradove: Digitalna i rješenja za pametne gradove mogu biti snažni instrumenti integracije, ali gradovi moraju proaktivno upravljati rizicima poput digitalnog jaza i ranjivosti kibernetičke sigurnosti kako bi osigurali uključivu i sigurnu transformaciju.

 

Ovih pet preporuka – usmjerenih na integritet, interakciju i integraciju – čine okvir za gradove kako bi sustavno rješavali najčešće rizike i prešli s ambicije na odlučnu provedbu na svom putu prema klimatskoj neutralnosti.

Pročitajte članak objavljen u časopisu npj Urban Sustainability!

Izvorni članak: https://eu-mayors.ec.europa.eu/en/news/5-key-recommendations-cities-committed-climate-neutrality
Slika: Adobe Express

 

Slične objave