28. 5. 2021. | Aktivnosti članova

Beograd, finalist 9. nagrade za SUMP - izazovna stvarnost ispunjava ambiciozne ciljeve

Beograd, jedan od najnaseljenijih gradova balkanske regije, bio je jedan od finalista 9. nagrade za SUMP, zajedno s Upravom za mobilnost šireg područja Grenoblea (Francuska) i Bilbaom (Španjolska). Rezultat je to jasnog i ambicioznog cilja za provedbu svog Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) unatoč nedostatku kvalitetne infrastrukture za aktivne i održive načine prijevoza. Iako je udio javnog prijevoza u ukupnom broju putovanja relativno visok (gotovo 50%), to nije odraz kvalitete javnog prijevoza u glavnom gradu Srbije, već njegovih ekonomskih i socijalnih životnih uvjeta. U prvom gradskom SUMP-u za poboljšanje kvalitete usluga javnog prijevoza i razvoja infrastrukture, postavljeni su ciljevi i mjere za aktivne načine prijevoza.

Kontekst

Glavni grad Srbije Beograd s više od 1,3 milijuna stanovnika suočava se s nekoliko izazova kada je u pitanju prigradski promet. Prometni sustav grada vrlo je složen i kao takav ima velik potencijal. Međutim, monocentrični razvoj urbanog područja, s velikom koncentracijom radnih mjesta, zdravstvenih i obrazovnih ustanova u središtu Beograda, dovodi do prekomjernog prometa na radijalnim prilazima. Primarni prometni koridori urbane regije nerazvijeni su, sustav upravljanja prometom tehnološki je zastario te nedostaje namjenski izgrađenih parkirnih mjesta izvan centra. Potencijal rijeke Dunav koja prelazi centar grada trenutno je zanemaren, i za putnički i za teretni prijevoz.

Na djelu

Kako bi riješila mnoge prometne izazove s ​​kojima se glavni grad suočava, gradska je uprava donijela SUMP, nudeći rješenja za ispunjavanje budućih potreba mobilnosti stanovnika na održiv način. Beogradski SUMP trenutno je u fazi usvajanja. Grad planira dati prioritet kretanju pješaka poboljšanjem pješačke infrastrukture, zadržavajući (ili čak povećavajući) njihov modalni udio (25%) u narednom razdoblju. Osim potpore kretanju pješaka, grad želi povećati modalni udio biciklističkog prometa, koji trenutno iznosi 0,75%, zadržavajući pritom visok udio javnog prijevoza i smanjujući upotrebu osobnih automobila (20%) poboljšanjem kvalitete usluga javnog prijevoza.

Poboljšanje pristupačnosti svim korisničkim skupinama i osiguravanje njihove sigurnosti također je visoko na dnevnom redu, kao i smanjenje štetnih emisija iz prometa, čime se povećava atraktivnost i kvaliteta urbanog okoliša. Omogućavanje ravnomjernog razvoja svih beogradskih općina i poboljšanje njihove međusobne, kao i njihove šire, regionalne veze također je ključno za održivi prometni sustav u gradu. Postizanje ovih ciljeva zahtijevat će modalni prijelaz s upotrebe osobnih automobila na veći udio bicikala, razvoj infrastrukture za elektromobilnost, gušću i fleksibilniju mrežu javnog prijevoza te uspostavu sustava „Mobilnost kao usluga“ (MaaS) koji korisnicima nudi personalizirani paket usluga multimodalne mobilnosti kako bi se osigurala održivost prometnog sustava.

Rezultati

Kao što je već spomenuto, modalni udio javnog prijevoza u Beogradu iznosi gotovo 50%, što je rezultat mnogih napora da se ograniči uporaba osobnih automobila. To je uključivalo promicanje socijalne pravde i jednakosti u prijevozu te stvaranje javnog prijevoza i javnih mjesta dostupnim i sigurnim za sve korisnike, uključujući etničke manjine, starije stanovnike, osobe različitog rasnog porijekla, osobe koje prate dojenčad ili osobe s kućnim ljubimcima. Program integracije ranjivih skupina uključuje pružanje besplatnih karata za javni prijevoz te besplatno korištenje javnih bicikala, što pomaže gradu da održi i dalje razvija visoki održivi modalni udio.

Osnova integriranog prometnog sustava je javni prijevoz, gdje se integracija može postići fizičkom i tarifnom integracijom. Razvijena mreža linija gradskog i prigradskog javnog prijevoza u Beogradu opslužuje terminale i stajališta drugih vrsta javnog prijevoza pa tako terminale povezuje s određenim gradskim zonama. Tarifna integracija među podsustavima javnog prijevoza pridonosi dinamici sustava i izravno utječe na modalni rascjep motoriziranih putovanja povećanjem broja korisnika javnog prijevoza. Sustav putničkog javnog prijevoza postigao je potpunu tarifnu integraciju svih svojih podsustava korištenjem nekih karata iz takozvanog sustava “Bus Plus”.

Izazovi, mogućnosti i prijenos dobre prakse

Razvoj beogradskog SUMP-a mora prevaliti dugi put kako bi ispunio sve postavljene ciljeve. Međutim, holistički pristup koji je na snazi ​​čini to ostvarivim. Jedna od propuštenih prilika za povećanje održivosti modalne raspodjele putovanja je veće sudjelovanje pješaka i biciklista u modalnoj raspodjeli. Akcijski plan za razvoj pješačke infrastrukture propisuje nadogradnju najmanje 10-15 km pješačkih površina godišnje. SUMP planira izgradnju 493 km biciklističkih staza u sljedećih 10 godina (trenutno ih ima 102 km).

Kako bi ciljeve učinio realnim, Beograd je postavio tri scenarija o tome kako se budućnost održive urbane mobilnosti grada može promatrati polazeći od trenutnog stanja: „ne čini ništa“, „učini nešto“ i „učini sve“, a sve je usko povezano sa specifičnim scenarijem modalne raspodjele putovanja. Ako će Beograd u sljedećem desetljeću strogo slijediti put zacrtan u svom SUMP-u, scenarij “učini sve” postat će stvarnost.

Ognjen Petar Todorović (Sekretarijat za promet) – ognjen.todorovic@beograd.gov.rs

Facebook stranica beogradskog SUMP-a

SUMP Finalist video

Izvorni članak: Elits

Povratak