14. 7. 2021. | Dobra praksa iz EU

Biciklističke i autobusne staze dobre su za ljude koji voze!

U mnogim se gradovima vodi ulična bitka oko zajedničkog javnog prostora. Do prije 100 godina ulice su služile svima - ljudima koji su šetali, ljudima na biciklima, ljudima na konjima, ljudima koji su koristili javni prijevoz. U osnovi, ulice su postojale za opće dobro - da bi služile što većem broju ljudi. Uvođenjem masovnog tržišta i pristupačnijih automobila, sve se promijenilo. Odjednom smo počeli redizajnirati svoje gradove da ne služe ljudima, već automobilima.

Danas postoji renesansa planiranja za gradove ugodne za život. Iako će mnogi u gradovima možda htjeti pa čak i trebati voziti, građani također žele dobar zrak, ulice koje su dovoljno sigurne za prijelaz, grad koji je noću tih, različite mogućnosti prijevoza i živahnezajednice. No, postoji jednostavna, nezgodna činjenica – imati grad za ugodan život nespojivo je s gradom usredotočenim na automobil. Automobili jednostavno zauzimaju previše prostora i prevoze premalo ljudi u odnosu na prostor koji zauzimaju. Uz to, uzrokuju svakakve probleme, od nasilja u prometu do loše kvalitete zraka i do povećanja troškova najma.

Evo nekoliko stvari koje bi trebali znati ljudi koji se bore protiv biciklističkih i autobusnih traka:

(1) Dajući ljudima mogućnost prijevoza bez automobila, zapravo smanjujete broj automobila na cesti – oslobađate prostor koji ostaje ljudima koji zapravo trebaju ili žele voziti. Ako se “odreknemo” parkirnih mjesta ili izgradimo trake za bicikliste ili autobuse, neto učinak će biti da će se moći voziti s manje automobila i manje prometa. Određeni postotak ljudi koji su nekad vozili odlučit će se voziti biciklom, romobilom ili autobusom, oslobađajući vozačima uatomobila više prostora na cesti!

(2) Biciklističke i autobusne trake čine naše ulice sigurnijima za sve – uključujući ljude koji voze automobile. Sužavanjem traka i stavljanjem manje traka za automobile, automobili koji ostaju vozit će opreznije, što će osigurati sigurnost svima – uključujući ljude u automobilima. Također, ne bi li bilo lijepo prijeći ulicu ili ići biciklom, a da se ne bojite za svoj život?

(3) Možda danas ne možete zamisliti kako vozite autobus ili koristite bicikl. Ako nikada niste vozili bicikl do trgovine da biste kupili hranu, ideja bi mogla zvučati ludo – sve dok to jednom ne napravite. Tada postanete ovisni o tome da ne morate tražiti parking, dobivate besplatno parkiralište ispred i ulazite i izlazite brže nego da ste vozili. Ako se ne vidite u autobusu, niste sami. Autobusi su danas puno sporiji od vožnje automobilom – ako negdje automobilom možete stići za 30 minuta ili u autobusu s dva presjedanja trebate sat i pol, koji način ćete odabrati, ako si možete priuštiti vožnju? Sad zamislite drugačiju budućnost u kojoj autobusi dolaze svakih 6 minuta 18 sati dnevno i imaju svoju traku pa u špici prolaze pored privatnih automobila. Zamislite da biste mogli sigurno i pouzdano autobusom stići do odredišta brže nego u automobilu, sve dok čitate knjigu ili se opuštate.Pa čak i ako ste odlučili ne voziti bicikl ili ne voziti se autobusom – to je u redu! Budući da će mnogi drugi to učiniti, to znači manje prometa i ugodniju vožnju u vašem automobilu.

(4) Automobili su skupi! Teret posjedovanja automobila da biste stigli na posao ili s posla je ogroman. Mnogi ljudi ne žele platiti automobil, ali nemaju dobre neautomobilske mogućnosti – ne mogu si priuštiti vožnje autobusom i kasniti na posao. Mreže namjenskih autobusnih traka i fizički zaštićenih biciklističkih staza to bi promijenile i rasteretile one koji si najmanje mogu priuštiti automobile.

(5) Automobili imaju mnogo negativnih posljedica. Može biti teško preći ulicu na mnogim mjestima. Milijarde su godišnje izgubljene zbog smanjene produktivnosti uslijed zaglavljivanja u prometu. Nasilje u obitelji povećava se u danima izuzetno gustog prometa. Često čujemo sirene povezane s automobilskim nesrećama. Ne moramo živjeti tako!

(6) Automobili miruju 95% vremena! Prosječan automobil se koristi sat vremena dnevno. Tako dizajniramo svoje gradove oko tih 30 minuta ujutro i 30 minuta navečer, kada bismo trebali dizajnirati za 23 sata tijekom kojih nam ne treba automobilska infrastruktura koju imamo. Kad bi se više ljudi odlučilo ne voziti autom jer imaju dobre, sigurne i pouzdane alternative, oslobodili bismo potražnju za tim prostorom koji bismo mogli popuniti parkovima, pločnicima, drvećem, prostorom za boravak na otvorenom te biciklističkim i autobusnim trakama. I da – ljudi bi i dalje mogli voziti, ako to odluče.

(7) Automobili ne mogu biti budućnost prijevoza u gradovima ako želimo preživjeti kao vrsta.
Električni automobili – iako su s gledišta emisija bolji – nisu lijek za spas. Oni ne čine ništa kako bi riješili zahtjeve za prostorom, prometno nasilje ili izgubljenu produktivnost. I oslanjajući se na njih kao na „rješenje“, propustili smo napraviti teže infrastrukturne promjene. Postoje gradovi na svijetu koji su nekad bili usmjereni na automobile i odlučili su se promijeniti. A ta mjesta danas imaju čišći zrak, više mogućnosti prijevoza i manje nasilja u prometu (Oslo je zapravo postigao Vision Zero, s nula smrtnih slučajeva – moguće kada kontrolirate brzinu i dizajnirate ceste za ljude). U Nizozemskoj se djeca od pet godina sama voze u školu. Zamislite da svoju djecu ne morate voziti u / iz škole i pružite im osjećaj slobode i neovisnosti u tako mladoj dobi!

Ukratko, ne morate koristiti autobusne ili biciklističke staze da biste imali koristi od njih. Čak i ako volite voziti i želite voziti do kraja života – možete! No zbog toga cijeli grad ne bi trebao biti talac inzistirajući da svaki centimetar prostora na našim cestama mora biti namijenjen automobilima, opravdavajući se da danas većina ljudi vozi. Gradovi se mogu mijenjati. A grad koji je siguran za šetnju, vožnju biciklom i romobilom, grad koji ima sigurne i učinkovite autobuse, grad koji daje prednost ljudima – to je grad koji je ugodniji za život svima – čak i onima koji voze.

Izvorni članak: https://michaelschneider.medium.com/bike-and-bus-lanes-are-good-for-people-that-drive-d7780b1945b9
Slika: Mariahilferstraße, Austrija, gornja slika Douglas Sprott, donja slika Andreas Lindinger

Povratak