Ciklus četverodnevnih radionica za studente pet fakulteta na temu STEM interdisciplinarnog pristupa razvoju urbane mobilnosti provode se s ciljem pružanja izvaninstitucionalne edukacije i stjecanja znanja u planiranju prostora u urbanim sredinama, odlučivanju te legislativnim i planskim ograničenjima. Naglasak je na temama planiranja prostora i prometa u Gradu Zagrebu kao prostoru u kojem studenti trenutno žive i studiraju.
Prvoga dana radionice u uvodnom djelu profesori mentori održali su prezentacije o tematici urbane mobilnosti i prostornog planiranja s naglaskom na interdisciplinarnom razvoju. Upoznali su studente s programom unapređenja mobilnosti i prometnog sustava Donjeg Grada, metodama prometno-geografske analize u prostornom planiranju, planovima održive urbane mobilnosti, socijalnim aspektima prometa i prometnom marginaliziranošću te participativnim oblikovanjem prostora. Uslijedilo je biranje prostornog problema među grupama koje su potom odredile prostorni obuhvat odabranog područja i prionule analiziranju problematike za ukupno pet lokacija u Zagrebu.
Drugi dan studenti su nastavili analizirati odabrani prostor, evaluirali su postojeće stanje, određivali glavne probleme i ciljeve za odabrana područja s temama:
- Organizacija prostora i prometna rješenja u okolici Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta
- Upravljanje mobilnošću na području KBC-a Rebro
- Organizacija superbloka u okolici Filozofskog fakulteta
- SUMP Gradske četvrti Donji Grad
- Superblok Martićeva
Na kraju prvog bloka radionica kratkim izlaganjima studenti su razmijenili postignuti napredak s ostalim grupama.
Nakon jednotjedne pauze u kojoj su studenti dovršavali analizu odabranog područja, 3. i 4. prosinca nastavili su s kreiranjem mjera i plana za odabrana područja. Posljednji dan radionice predstavnici grupa kolegama su izložili svoja razmišljanja, planove i vizije razvoja koja su imali priliku predstaviti i 10. prosinca u Uraniji – prostoru kreacije u Zagrebu.
Grupa koja se bavila temom SUMP Donji Grad zaključila je kako je potrebno poboljšati prometnu infrastrukturu unutar gradske četvrti te promicati održivi nemotorizirani promet i javni gradski prijevoz. Organizacijom četvrti Donji Grad u 18 superblokova nastoji se oblikovati područje u bolju sredinu za život. Egzaktnijim primjerom superbloka Martićeva prikazani su ciljevi i mjere postizanja veće kvalitete života na području superbloka uređenjem zelenih površina, shared spacea, područja za odlaganje otpada i uvođenjem sadržaja za sve dobne skupine. Poticanje održive urbane mobilnosti podrazumijevalo je za ovu grupu reduciranje uličnog parkinga, uvođenje zona smirenog prometa i izgradnju podzemne garaže za stanare superbloka. Pozitivna posljedica organizacije prostora u superblokove je i povećanje stupnja socijalizacije među stanovnicima. U proces planiranja potrebno je uključiti stanovnike kao krajnje korisnike prostora što je zaključila grupa koja se bavila organizacijom prostora oko Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta. Prijedlozi mjera za unaprjeđenje postojećeg stanja u ovome području su kratkoročno gledano rješavanje problema pješačkog prijelaza i signalizacije, unaprjeđenje biciklističke infrastrukture i uređenje zelenih površina. Srednjoročni plan predlaže uvođenje parkirališta za bicikle i e-romobile te uređenje platoa ispred RGNF-a. Dugoročni plan sadrži promjenu profila ulica i podzemnu garažu ispod srednjoškolskog igrališta, s naglaskom da je garaža namijenjena isključivo za postojeće korisnike te da ne smije privlačiti nove u centar grada. Na području KBC-a Rebro trenutno utvrđeno stanje je nezadovoljavajuća mobilnost klijenata, zaposlenika i stanara. Predložene mjere za rješavanje ovoga problema su prilagodba voznog reda javnog autobusnog prijevoza, proširenje postojećeg parkinga i kreiranje posebne zone parkinga, uvođenje javnog biciklističkog prijevoza i površina za parkiranje e-romobila te optimizacija sustava za orijentaciju pješaka unutar samoga bolničkoga kompleksa. Organizacija prostora i prometa u okolici Filozofskog fakulteta podrazumijeva unaprjeđenje pješačke i biciklističke infrastrukture, uređenje javne rasvjete na predviđenim lokacijama, smirivanje prometa te uređenje zelenih površina za rekreaciju studenata i stanovnika toga područja. Uz pomoć navedenih mjera cilj je postići veću sigurnost korisnika promatranog prostora i veću kvalitetu života.
Više o projektu pogledajte OVDJE .
Projekt Urban STEM sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.