7. 9. 2023. | Dobra praksa iz EU

Urbani prostor i klimatska neutralnost: zamjenik gradonačelnika švedskog grada Umeå o uspjehu grada

Potražnja za javnim prostorom u gradovima ne proizlazi samo iz korisnika različitih načina prijevoza (npr. potreba za namjenskim biciklističkim i autobusnim stazama, potražnja za parkiranjem), već i iz novih razvoja, kao što je ugradnja infrastrukture za punjenje za e-mobilnost, uvođenje usluge zajedničke mobilnosti i inovativne zračne mobilnosti, kao i potreba za pružanjem zelene i pristupačne infrastrukture.

Dana 4. listopada, tribina Dana urbane mobilnosti, “Povezivanje urbane mobilnosti i urbanog prostora za postizanje klimatske neutralnosti”, posvetit će se ovom pitanju. S panelom govornika na visokoj razini, uključujući Karen Vancluysen (POLIS, glavna tajnica), Rosalinde Van der Vlies (Glavna uprava za istraživanje i inovacije, zamjenica upravitelja Misije gradova), Janet Ågren (Grad Umea, zamjenica gradonačelnika) i Joost Vantomme (ERTICO, glavni izvršni direktor). Sesija će povezati ova pitanja s misijom o klimatski neutralnim i pametnim gradovima.

Konferencija “Urban Mobiity Days” okupit će političare, lokalne vlasti, industriju i praktičare u gradskom prometu s Europskom komisijom kako bi se povezali, podijelili i raspravili o putu naprijed za održivu, inovativnu i pravednu budućnost za europsku urbanu mobilnost. Budući da je 2023. Europska godina vještina, Dani urbane mobilnosti imat će poseban fokus na prometne vještine.

Uoči sesije, Eltis je razgovarao s Ågrenom o tome kako grad radikalno mijenja svoje usluge mobilnosti i rješava rodne razlike u svojoj potrazi za klimatskom neutralnošću.

 

Umea je jedan od 100 (i još nekoliko) europskih gradova koji su dio Misije klimatski neutralnih i pametnih gradova Europske komisije. Zašto ste se prijavili za ovo?

Prijavili smo se jer smo željeli biti dio mreže gradova koji pokušavaju postati klimatski neutralni do 2030. Biti dio zajednice većih gradova koja se također intenzivno bave ovim problemima za nas je važna prilika koja ima potencijal ubrzati tranziciju prema održivosti za sve sudionice – i društvo u cjelini. U Umeåi postoji snažna podrška ideji da moramo nastaviti s održivom tranzicijom u velikom ritmu. Kroz međunarodnu suradnju i lokalno djelovanje imamo veće šanse za uspjeh.

Također želimo učiti od drugih kako bismo poboljšali svoje napore, a također želimo podijeliti iskustva i znanja koja smo stekli tijekom godina. Zajedno smo u ovoj krizi i svi ovisimo o tome da ćemo je moći zajednički riješiti.

Koji su neki od ključnih ciljeva i ambicija Umee kao dio vašeg putovanja prema klimatskoj neutralnosti?

Imamo lokalni plan i gradski ugovor koji opisuje kako se uhvatiti u koštac s prijelazom zajedno s drugim dionicima kako bismo smanjili emisije i ublažili klimatske promjene. Grad mora učiniti sve što može kako bi smanjio vlastite emisije, ali također mora biti platforma za druge dionike da odrade svoj dio posla. To je zajednički trud. Također se moramo pozabaviti velikim područjima emisija, a u slučaju Umeåe to je prijevoz, koji čini oko polovicu svih emisija u općini i stoga ima najveći utjecaj na klimu.

Graditeljstvo i infrastruktura su također važan sektor, kao i proizvodnja i korištenje električne energije i daljinsko grijanje. Potonji čini oko jednu petinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u Umeåi. Važan dio težnje za klimatskom neutralnošću također su naši napori da se transformiramo iz linearne ekonomije u kružnu ekonomiju te da analiziramo naše obrasce potrošnje i poduzmemo radnje u pravcu njihove promjene.

I, da ne zaboravimo, moramo ustrajno raditi na planovima klimatskih ulaganja kako bismo razvili infrastrukturu koja našem gradu omogućuje da ubrza tempo tranzicije.

Umeå je manji grad od mnogih u Misiji – donosi li ova manja veličina izazove, donosi li ikakve prilike?

Iako je cilj postati klimatski neutralan isti, složenost izazova u ostvarivanju tog cilja naravno može varirati ovisno o, ali ne isključivo, veličini populacije. Budući da smo (po europskim standardima) manji grad, to naravno znači da je utjecaj naše tranzicije manji. Također, nalazimo se u manje naseljenom dijelu Europe, što sa sobom nosi svoje izazove kada su u pitanju infrastruktura i promet.

Ali vidim nekoliko prilika. Umeå je dovoljno velika da se stvari dogode na razini na kojoj možemo ispravno mjeriti učinke, a da pritom još uvijek ima koristi od toga što je relativno mala i dobro povezana zajednica u kojoj se lako brzo mobilizirati od ideje do akcije na ujedinjen način. Relativno kraća udaljenost, u fizičkom i psihološkom smislu, između različitih dionika uključenih u našu tranziciju također je korisna s obzirom na to da se uspješna tranzicija ne može provesti samo s politikama odozgo prema dolje.

Osim činjenice da lokalna uprava nema kontrolu nad svim aspektima onoga što treba učiniti u praksi, važno je da tranzicija ima temeljni legitimitet i da odjekuje kod svih dionika uključenih u oblikovanje budućnosti našeg grada. To mora biti zajednička obveza u kojoj građani, drugi dijelovi javnog sektora, poduzeća, akademska zajednica, nevladine organizacije i drugi dionici osjećaju da su u ovome zajedno, dijeleći zajedničke ciljeve, te da svi ovisimo o međusobnoj predanosti i imamo koristi od nje.

Mislim da Umeå, budući da je dovoljno velik  i relativno malen grad u isto vrijeme, ima priliku biti primjer kako pronaći načine za uspostavljanje takvog konteksta solidarnosti klimatske tranzicije.

Koje su neke od glavnih (i najvažnijih) promjena koje ste vidjeli u mobilnosti u Umeåi tijekom posljednjih nekoliko godina?

U našem najnovijem istraživanju putnih navika primijetili smo mali pad kada je riječ o ljudima koji idu automobilom, ali budući da je Umeå grad u razvoju, moramo kontinuirano jačati naše napore za povećanje održivog prijevoza. Elektrificirali smo autobusni vozni park i višestruko proširivali javni prijevoz, što je dovelo do povećanja broja putnika u javnom prijevozu. Ali to nije dovoljno. Javni prijevoz, kao i pješačenje i korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva, moraju i dalje postajati sve privlačniji, dostupniji i praktičniji za naše građane.

Uočili smo rodni jaz u korištenju javnog prijevoza, jaz koji je pristutan godinama. Žene općenito češće koriste javni prijevoz nego muškarci. To je problem koji se mora riješiti ako želimo postići naše ciljeve održivog putovanja za naš grad. Stoga razvijamo rodni pristup, znanje i metode za prelazak na održivije načine prijevoza, na primjer putovanje muškaraca na posao na radna mjesta u kojima dominiraju muškarci, kao što su industrijske četvrti.

Europska je godina vještina. Prema vašem iskustvu, koje su neke od ključnih vještina i kapaciteta koje će gradovi trebati u stvaranju održivije mobilnosti?

Mislim da je važno razumjeti da ne postoji samo jedno rješenje. Moramo raditi mnogo različitih stvari u isto vrijeme. Moramo redizajnirati način na koji gradimo naše gradove, tako da se ne radi samo o perspektivi automobila. Mora biti pristupačan iz ljudske perspektive gdje je lako i sigurno ići biciklom, pješice i javnim prijevozom i u svim gradskim četvrtima.

Također, javni prijevoz moramo učiniti još privlačnijim i pronaći nove inovativne načine za to. Naravno, automobili i autobusi moraju biti elektrificirani, a moraju biti uvedena i druga zelena goriva. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da postoji puno posla koji treba obaviti s promjenama ponašanja i normama. Dakle, moramo intenzivirati posao koji već radimo budući da je većina tehnologije koja je potrebna za smanjenje emisija već uspostavljena, ali i pronaći nove inovativne načine kako natjerati više ljudi da putuju održivo.

Umeå je također poznata po svom pionirskom pristupu rodno osviještenoj urbanoj mobilnosti i urbanom prostoru; ipak, pozornost na spol nije uvijek dio razgovora o klimatskoj neutralnosti. Kako mislite da se to može poboljšati?

Shvaćanjem da je spol bitan i kad se radi o pitanjima vezanim uz klimu. U Umeåinom slučaju, u svim anketama koje provodimo, nastojimo imati rodnu perspektivu koja nam daje važne, djelotvorne uvide. U našim mjerenjima i procjenama otkrivamo da postoje različiti obrasci vezani uz spol. Podaci pokazuju da žene i muškarci različito biraju, primjerice kada je u pitanju prijevoz. Dakle, da bismo imali drugačiji ishod, moramo pokušati učiniti stvari drugačije.

Moramo bolje razumjeti zašto neki ljudi, često muškarci, donose odluke koje čine kako bismo mogli pronaći poticaje za promjenu u potrazi za sustavnom transformacijom.

Ništa nećete dobiti ako kažete da su neki izbori bolji od drugih. Tek kada shvatimo te izbore – tko ih donosi i zašto – možemo poduzeti nešto za promjenu. Promjena koja, osim što je ključna za održivu tranziciju, također ima priliku poboljšati rodnu ravnopravnost i živote muškaraca i žena.

Zašto smatrate da je ovakav dijalog između gradova, Europske komisije i dionika u prometu na Danima urbane mobilnosti važan ?

Vjerujem da je to važno kako bi se istovremeno mogle istaknuti različite perspektive. Dijalog također može pružiti bolje razumijevanje jednih za druge i kako zajedno možemo prihvatiti ovaj izazov – kao i priliku da izazovemo moguće ometajuće predodžbe koje mi sami možemo imati o tome što je moguće i kako.

Iz gradske perspektive potrebna nam je perspektiva upravljanja na više razina te različiti dionici jer nitko to ne može učiniti sam. Svaka je razina važna iz lokalne perspektive, bez obzira radilo se o lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili sve do razine EU-a, te različitih dionika koji su potrebni za društvenu transformaciju koju trebamo učiniti.

Za više informacija i prijavu na konferenciju “Urban Mobility Days” pogledajte OVDJE.
Pregled programa pogledajte OVDJE.

Izvor: Eltis
Slika: Google Images