15. 4. 2021. | Događanja

Planiranje održivog prometa u doba pandemije: Potrebno je početi s puno malih promjena u javnom prostoru!

U organizaciji ODRAZ-a kao Tajništva mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE i CROSOL-a 13. travnja / aprila 2021. održan je vrlo uspješan webinar „COVID-19 kao katalizator promjena u planiranju održivog prometa“ na kojem su predstavnici akademske zajednice i europskih gradova predstavili istraživanja i pregled mjera u prometu koje su uvedene diljem Europe uslijed pandemije. Više od 130 sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja imalo je priliku poslušati inspirativna izlaganja inozemnih predavača o tome kako su pojedini europski gradovi reagirali na „lockdown“ i COVID-19 te na koji se način brzo, jeftino i učinkovito mogu uvoditi promjene prenamjenom prostora u prometnoj infrastukturi.

Na webinaru je sudjelovalo 136 sudionika, što pokazuje veliki interes za ovu temu – članovi mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici relevantnih organizacija civilnog društva i drugih europskih mreža CIVINET, studenti Sveučilišta Sjever iz Koprivnice te ostali zainteresirani dionici. U prvom dijelu programa, sudionici su upoznati s mjerama koje su uvedene tijekom aktualne zdravstvene krize u pojedinim europskim gradovima.

Ivan Cvitković sa Sveučilišta Sjever u svom se izlaganju fokusirao na pregled mjera na EU razini i načinima na koje gradovi prilagođavaju prijevoz kako bi podržali svoje zajednice za vrijeme pandemije. Prema Googleovim izvješćima o mobilnosti, nakon proglašenja pandemije 11.3. 2020. dolazi do znatnog pada mobilnosti. Veliki broj radnika (dostavljači, medicinski radnici) i dalje moraju koristiti prijevoz kako bi došli do svog radnog mjesta. Potreba za mobilnošću građana tijekom pandemije razlog je zašto gradovi diljem svijeta prilagođavaju svoje usluge – ili pokreću nove poput usluga „na zahtjev“ i „pop-up“ biciklističkih staza. Za vrijeme zaključavanja, u europskim gradovima došlo je povećanja biciklističkog prometa za 11-48%. U Hrvatskoj na žalost nije poduzeto ništa, osim općih preporuka o socijalnom distanciranju i ponašanju u prijevozu, istaknuo je Cvitković. Privremeno je produžen sezonski ENC popust, dok su neki gradovi poput Rijeke i Varaždina ukinuli plaćanje parkinga. Teško je reći što će opstati od „novih” rješenja. Novosti se lakše uvode kod gradova koji već imaju „prošlost” s dugogodišnjim naporima za promjenama prema održivijoj mobilnosti. Više od 50% putovanja osobnim automobilom u europskim gradovima je kraće od 7 km, što se vrlo lako može zamijeniti održivijim načinom prijevoza.

U sljedećem izlaganju, Tadej Brezina s Instituta za promet Tehničkog sveučilišta u Beču predstavio je istraživanje pod nazivom „Učinak pandemije COVID-19 na putovanje na posao iz perspektive više zemalja“. Međunarodno online istraživanje o promjenama u svakodnevnoj mobilnosti tijekom izbijanja krize COVID-19, provedeno je u razdoblju od 23. ožujka do 15. svibnja 2020. u 102 zemlje. U ispitivanju je sudjelovalo 11.555 ispitanika, od čega najviše iz Austrije. Rezultati su potvrdili kako je rad od kuće bio moguć za 40 do 60 % ispitanika, dok oni koji su putovali na posao nisu koristili javni prijevoz zbog straha od zaraze. Pandemija je pokazala kako u nekoliko dana ili tjedana čovjek može svoje prometne navike prilagoditi uvjetima zdravstvene zaštite. Sva istraživanja mogu se pronaći na poveznici http://blog.fvv.tuwien.ac.at

Morgane Juliat iz njemačke tvrtke za istraživanje i savjetovanje Rupprecht Consult govorila je o planiranju urbane mobilnosti i Planovima održive urbane mobilnosti (SUMP) u kontekstu COVID-19. Predstavila je Smjernice SUMP 2.0 i tematski vodič “COVID-19 SUMP practitioners’ briefing” koji je pripremljen kako bi pomogao gradovima i regijama u planiranju prometa, dajući prioritet dugoročnim ciljevima i ambicijama za održivom urbanom mobilnošću.

Pregled konkretnih mjera u biciklističkoj infrastrukturi koje su nastale diljem Europe kao odgovor na COVID-19, u svom je izlaganju predstavio Aleksander Buczynski iz Europske biciklističke federacije. Osvrnuo se na različite motivacije gradova za biciklističke mjere, dao primjer konkretnih mjera koje su poduzete na području grada Bruxellesa te u širem kontekstu opisao što se posljednjih godinu i pol događalo u Europi, spomenuvši ostale mjere te studije ujecaja uvođenja mjera u prometu. Osvrnuo se i na sektor turizma, koji je jako pogođen tijekom pandemije te istaknuo kako je cikloturizam jako prilagodljiv. Što nakon pandemije? Kako bi privremene mjere postale trajne, potrebne su zakonodavne promjene. Zemlje moraju izraditi nacionalne planove. Buczynski je istaknuo kako je u Fondu za oporavak i otpornost dostupno 673 milijardi eura, od čega 37% za klimatske ciljeve. Ulaganje u biciklističku infrastrukturu 100% doprinosi tim ciljevima. O mogućnostima financiranja biciklističke infrastrukture iz fondova EU pogledajte više na sljedećoj poveznici: https://www.ecf.com/eu-funds-cycling

O mjerama uvedenima tijekom krize COVID-19 u mađarskim gradovima govorio je András Ekés, ravnatelj tvrtke za planiranje mobilnosti Mobilissimus sa sjedištem u Budimpešti, koja je ujedno i tajništvo mreže CIVINET Mađarska. Brza potreba za prilagodbom, promjena modalne raspodijele, manje korisnika javnog prijevoza te veća upotreba osobnih vozila i bicikala, samo su neki od utjecaja koje je pandemija donijela mađarskim gradovima. Mnogi su gradovi izgubili financijska sredstva te je vrlo brzo osvještena potreba za novim pristupima i rješenjima, poput pop-up rješenja biciklističke infrastrukture u Budimpešti (za što jer bio potreban politički kompromis), obnove autobusne usluge u gradu Nyíregyháza te pokretanja usluge javnog prijevoza na zahtjev u Zalaegerszegu. Osim toga, kao Tajništvo mreže CIVINET Mađarska, Mobilissimus je tijekom posljednih godinu dana organizirao brojne virtualne tematske sastanke, putem kojih su gradovi i tvrke razmijenjivali dobru praksu i iskustva.

Nakon prezentacijskog dijela, slijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali Aljaž Plevnik (Urbanistični inštitut Republike Slovenije), Marko Slavulj (Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), Jelena Nikolić (Grad Kruševac) i Tadej Brezina (Vienna University of Technology, Institute of Transportation).

Pandemija nam je pokazala kako brzo i učinkovito možemo uvoditi promjene prenamjenom prostora u prometnoj infrastrukturi. Jedna od najčešćih i najefikasnijih mjera, koja se usmjerila na poboljšanje prometnog sustava je pop-up biciklistička infrastruktura. Aljaž Plevnik iz slovenskog Urbanističkog instituta smatra kako je pop-up infrastruktura samo jedna od uspješnih mjera te je mišljenja da bi ispravnije bilo reći kako je došlo do transformacije cestovnog prostora – oduzimanje prostora vozilima, te njegova transformacija u javni prostor s drugačijom funkcijom, primjerice u pješačke zone i biciklističke staze. Istaknuo je kako su spomenute pop-up mjere počeli provoditi gradovi koji su već prije pandemije bili spremni za promjene – to su gradovi koji su već imali neku vrstu strategije (SUMP ili neki drugi oblik), gradovi koji su imali zadane prioritete te su iskoristili izvanredno stanje za brže rješavanje stanja u prometu i prostoru, imajući široku podršku struke i građana. Iako u našoj regiji imamo veliki broj SUMP-ova, Plevnik smatra kako ti SUMP-ovi nisu sazrijeli do stupnja u kojem se implementiraju učinkovitije mjere u smjeru održive mobilnosti, što je dobar pokazatelj onoga što se događa u našim gradovima. Za veliki dio tih (privremenih) mjera koje su pokrenute u pojedinim europskim gradovima, Plevnik je optimističan te smatra kako će one ostati i nakon pandemije.

Marko Slavulj komentirao je izostanak mjera u našoj regiji, istaknuvši da kada bi samo počeli primjenjivati ono što je prezentirano tijekom webinara, daleko bi stigli. Radi se o rješenjima koja su lako provediva te za koja nisu potrebna velika financijska sredstva. Što se tiče Zagreba, koji je osim pandemije doživio i potres, počele su se događati neke promjene u prostorima u središtu grada. Mnogo je mogućnosti s redizajnom prostora rješavanjem prometa u mirovanju te pretvaranja u biciklističku infrastrukturu. U sklopu obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti pokrenuta je inicijativa za proširenje pješačke zone u centru Zagreba te na tome treba raditi i dalje. Organizacije civilnog društva su te koji bi trebale potaknuti promjene, smatra Slavulj. Nadalje, informirao je sudionike kako je prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila prema podacima Centra za vozila Hrvatske smanjena u 2020. za samo 9% u odnosu na 2019. godinu.

Jelena Nikolić u raspravi se osvrnula na utjecaj pandemije na promet u Srbiji. Kao u mnogim zemljama, u Srbiji je javni prijevoz za vrijeme zaključavanja bio ukinut. Tom mjerom više je bilo pogođeno ruralno stanovništvo. Za razliku od mnogih europskih gradova koji imaju široke prometnice, gradovi u Srbiji posjeduju puno užu urbanu matricu, što otežava primjenu takvih mjera, istaknula je Nikolić. U Srbiji je zabilježeno povećanje broja biciklista te porasta kupovine bicikla. Dobar primjer je Novi Sad koji je prvi grad u Srbiji koji je uveo subvenciju na kupovinu bicikala, čiji primjer slijedi Niš. Pandemija je utjecala na proces digitalizacije rada, povećanja kupnje preko interneta, pojave novih usluga i povećanje dostavnog prometa. Nadalje, utjecala je i na povećanje svijesti o zdravlju i kvaliteti zraka.

Kada je riječ o promjenama prometnih navika, Tadej Brezina smatra kako se nakon pandemije nećemo tako brzo vratiti na staro stanje, barem kada je riječ o javnom prijevozu u Beču, koji se često spominje kao mjerilo za ostale europske gradove u kontekstu kvalitete i razvijenosti. Tijekom pandemije, vidjeli smo primjere infrastrukture koja se vrlo brzo i lako može prenamijeniti, ali ne i propisi koje je potrebno mijenjati, zaključio je Brezina.

U Sloveniji se trenutno provodi financiranje i implementacija SUMP-ova druge generacije te su i izradi nove nacionalne smjernice za SUMP, za koje je već napravljeno nekoliko analiza. Te analize pokazuju i potvrđuju kako svaki SUMP mora proći kroz različite faze razvoja. Kada se pogleda europske gradove koji su napravili veliki pomak u primjeni održivih načina kretanja, riječ je o gradovima koji imaju zreli SUMP i koji rade na transformaciji cestovnog prostora.  Plevnik smatra kako pandemija neće imati veliki utjecaj na gradove koji su se tek počeli baviti ovim područjem, ali će im dati dodatni poticaj za budućnost. 75% slovenskih građana živi u gradovima i općinama koje imaju SUMP. Osim toga, u pripremi je novi zakon o SUMP-u koji će omogućiti stabilno financiranje u tom području. Marko Stančec je dodao kako je Slovenija od svih država u mreži CIVINET Slo-Hr-JIE, najdalje otišla u primjeni SUMP-ova.

U raspravu se uključila i Valentina Mirović s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka koja je rekla kako jedan Zűrich ima isti stupanj motorizacije kao Novi Sad. Ona smatra kako je više riječ o mogućnostima koje se nude, nego o svijesti samih građana. Mirović smatra kako istraživanja treba usmjeriti  u ispitivanje vršnih opterećenja,  obilježja i uzorka mobilnosti građana te hoće li dio ljudi trajno dio posla odrađivati u digitalnom obliku. Rješenja treba tražiti i od prostornih planera, ne samo od prometnih stručnjaka. Navela je primjer Tel Aviva, koji već dugi niz godina ima mogućnost praćenja putem pametnih telefona, što omogućuje lakše planiranje.

Plevnik smatra kako se previše fokusa daje zakonskom okviru te da većina tih mjera ne treba zakonske promjene, već stručnu i političku podršku te politiku eksperimentiranja (pilot projekti, „living labs“). Ukidanje parkinga, zatvaranje ulica za motorizirani promet, transformacija kolničkog dijela cestovne infrastrukture – sve je to moguće u postojećim zakonskim okvirima. U regiji, mnogi gradovi već rade eksperimente – primjerice, gradska uprava Ljubljane mnoge je promjene napravila bez zakonske podrške. Naglasio je kako i mnogi drugi europski gradovi testiraju neka nova rješenja, prije nego ih zakon dopušta. Jelena Nikolić se nadovezala, istaknuvši kako je obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti dobar povod za testiranje novih mjera i promjenu percepcije korištenja javnog prostora.

Najvažnija točka promjene povezana je s režimom upotrebe i reguliranja javnog prostora, smatra Brezina te predlaže da se započne s puno malih promjena u javnom prostoru, umjesto velikih.

Događanje su organizirali ODRAZ kao Tajništvo mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost CROSOL u okviru projekta Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.“ koji financira Europska unija, a provode finska nevladina platforma za razvoj Fingo, rumunjska platforma FOND, hrvatska platforma CROSOL i CONCORD, Europska konfederacija nevladinih organizacija za pomoć i razvoj.”

Povratak